Popularni postovi

02 rujna 2022

Putni nalozi kod uvođenja eura

 



Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22), u razdoblju od 5.9.2022. do 31.12.2023., propisana je obveza dvojnog iskazivanja, odnosno obveza istodobnog iskazivanja i u kunama i u eurima, cijena te drugih novčanih iskaza vrijednosti u propisanim slučajevima.

Jedna od obveza dvojnog iskazivanja, odnosi se i na poslodavce. Odnosno, poslodavcima je propisana obveza dvojnog iskazivanja ukupnog iznosa koji se isplaćuje radniku na račun na ispravi o isplati plaće, naknadi plaće, otpremnine i drugih materijalnih prava koja im se isplaćuju na temelju propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu, uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Dakle, poslodavcima je obveza dvojnog iskazivanja, osim na ispravama o isplati plaće i otpremnine, propisana i za isprave o isplati drugih materijalnih prava radnika ako ista nisu već prikazana na ispravi o isplati plaće.

Međutim, po izričitoj odredbi Zakona o uvođenju eura (čl. 52. st. 2.), putni nalozi su izuzeti od obveze dvojnog iskazivanja, što znači da materijalna prava radnika koja se odnose na naknadu troškova službenih putovanja i obračunavaju u putnom nalogu (dnevnice, troškovi smještaja, troškovi prijevoza i dr.), nije potrebno dvojno iskazivati. Dakle, na putnom nalogu niti jedan iznos, pa ni ukupan iznos za isplatu radniku nije potrebno dvojno iskazati.

Stoga, u putnim nalozima koji će biti ispostavljeni i obračunati u 2022., podaci će biti iskazani u kunama, a u onima koji se ispostavljaju i obračunavaju u 2023., podaci će se iskazivati u eurima.

Odnosno, na putnim nalozima koji se podnose na obračun do 31.12.2022., obračun troškova te iznosi za isplatu ili povrat iskazuju se u kunama, a od 1.1.2023. u eurima.

No, ako radnik treba vratiti više isplaćeni predujam, jer su obračunati troškovi po putnom nalogu manji od danog predujma, u razdoblju dvojnog optjecaja (od 1. – 14.1.2023.), radnik u blagajnu može vratiti ili kune ili eure. Po isteku razdoblja dvojnog optjecaja, sve uplate, kao i isplate iz blagajne provode se samo u eurima.

Izvor: TEB


Pripreme za uvođenje eura...

 


U ponedjeljak (5.9.2022.) počinje dvojno iskazivanje cijena robe, usluga i drugih novčanih iskaza vrijednosti (u nastavku: dvojno iskazivanje) sukladno odredbama čl. 42. - 53. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u nastavku: Zakon o uvođenju eura). Obvezu dvojnog iskazivanja imaju svi poslovni subjekti i tijela javne vlasti kako su definirani čl. 3. Zakona o uvođenju eura.

Dvojno iskazivanje je iskazivanje cijena robe, usluga i drugih novčanih iskaza vrijednosti na način da su istodobno istaknuti u kuni i euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.

Cijene roba i usluga i drugi novčani iskazi vrijednosti moraju se u razdoblju dvojnog iskazivanja iskazivati isključivo prema potrošačima (građanima) u Republici Hrvatskoj.

Prema tome, obveza dvojnog iskazivanja ne odnosi se na iskazivanje prema pravnim osobama i obrtnicima. Neovisno o tome, za navedeno nema nikakve zapreke. Pretpostavljamo da će velikom broju poslovnih subjekata biti jednostavnije primijeniti dvojno iskazivanje prema svima.

Razdoblje dvojnog iskazivanja je od 5.9.2022. do 31.12.2023.

Za potrebe dvojnog iskazivanja odnosno preračunavanje kuna u euro od 5.9.2022. do 31.12.2022., odnosno eura u kune od 1.1.2023. do 31.12.2023., primjenjuje se isključivo fiksni tečaj konverzije (1 EUR = 7,53450 kn) uz primjenu pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.

Na primjer, ako iznos u kunama moramo dvojno iskazati u eurima, tada ćemo iznos u kunama podijeliti s fiksnim tečajem konverzije (7,53450) i dobiveni iznos eura zaokružiti na dvije decimale uz sljedeće matematičko pravilo: ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala se povećava za jedan (100,00 kn / 7,53450 = 13,2722 = 13,27 EUR ili 50,00 kn / 7,53450 = 6,6361 = 6,64 EUR).



Izvor: TEB

23 svibnja 2022

Smještaj radnika i porezni aspekt

 



Postoje tri mogućnosti neoporezivog osiguranja smještaja radnika pri čemu moraju biti ispunjeni određeni uvjeti propisani Zakonom i Pravlikom o porezu na dohodak.

1. Radnik sam sklapa ugovor o najmu s najmodavcem.

Poslodavac može radniku za vrijeme radnog odnosa refundirati cijeli iznos najma ili određeni dio, o čemu autonomno odlučuje poslodavac (osim u slučaju primjene kolektivnog ugovora čiji je poslodavac potpisnik).  U navedenom slučaju radnik je obvezan poslodavcu dostaviti kopiju ugovora o najmu ili računa, a poslodavac nadoknađuje iznos najma isključivo uplatom na račun (ne može isplatiti u gotovini). Smatra se da je primitak ostvaren onda kada je radniku isplaćena naknada za podmirivanje troškova smještaja.

Ugovor o najmu mora glasiti na radnika, a ako glasi na više osoba tada se neoporezivim primitkom smatra samo onaj dio koji se može pripisati tom radniku.

Neoporezivo se može podmiriti samo trošak smještaja, a ne i tzv. režijski troškovi, troškovi korištenja garaže i sl. Ako bi poslodavac radnicima podmirio i taj trošak, to bi se smatralo plaćom u naravi.

O isplati neoporezivog primitka treba obavijestiti PU podnošenjem JOPPD obrasca (str. B, 15.1. – oznaka 68 Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju na račun radnika), na dan isplate, a najkasnije do 15. dana tekućeg mjeseca za primitke po osnovi naknade za smještaj koji su ostvareni/isplaćeni u prethodnom mjesecu.

2. Smještaj s najmodavcem ugovara poslodavac.

Poslodavac može sam ugovoriti smještaj radnika s najmodavcem, najviše do visine stvarnog izdatka, uz uvjet da te izdatke podmiruje bezgotovinskim putem. Pritom je osnova za isplatu vjerodostojna dokumentacija  - račun koji mora glasiti na poslodavca.

O isplati neoporezivog primitka treba obavijestiti PU podnošenjem JOPPD obrasca (str. B, 15.1. – oznaka 67 Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju bezgotovinskim putem), do 15. dana tekućeg mjeseca za usluge smještaja obavljene u prethodnom mjesecu bez obzira na to kada je usluga smještaja plaćena.

3. Smještaj osigurava poslodavac u svojim prostorima.

Smještaj radnika koji se osigurava u nekretninama u vlasništvu poslodavca također se smatra neoporezivim primitkom u stvarnom iznosu, a kao dokaz služi odgovarajuća vjerodostojna dokumentacijaKao iznos neoporezivog primitka iskazuje se trošak smještaja radnika (uzimajući u obzir amortizaciju zgrade, namještaja i druge opreme te ostale troškove vezane uz korištenje stambenog prostora, osim režijskih troškova).

O isplati neoporezivog primitka treba obavijestiti PU podnošenjem JOPPD obrasca (str. B, 15.1. – oznaka 67 Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju bezgotovinskim putem), do 15. dana tekućeg mjeseca za usluge smještaja ostvarene u prethodnom mjesecu.

Izvor: TEB

07 svibnja 2022

IZNAJMLJIVAČI - 2022.g.

 



Građani, vlasnici soba, apartmana, kuća za odmor, zemljišta za kamp, objekta za robinzonski smještaj (u nastavku: iznajmljivači), mogu pružati usluge smještaja u ovim objektima bez registriranja djelatnosti obrta ili osnivanja trgovačkog društva uz ispunjenje propisanih uvjeta. Iznajmljivač za pružanje usluga smještaja mora ishoditi rješenje nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Rješenje se izdaje iznajmljivaču uz ispunjenje sljedećih uvjeta: da je vlasnik objekta ili zemljišta za kamp, da objekt ispunjava minimalne uvjete i uvjete za kategoriju te da građevina u kojoj će se pružati usluge ispunjava uvjete sukladno posebnim propisima kojima se uređuje gradnja. Iznajmljivač može pružati usluge i u objektu ili zemljištu za kamp koje je u vlasništvu njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera, srodnika u ravnoj liniji ili člana obitelji, uz njihovu pisanu suglasnost za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Po osnovi djelatnosti iznajmljivanja turističkih objekata iznajmljivači - državljani Republike Hrvatske smatraju se obveznicima poreza na dohodak, a u određenim slučajevima i PDV-a.

Iznajmljivači - paušalisti

Iznajmljivač koji nije obveznik PDV-a i dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga može porez na dohodak plaćati u godišnjem paušalnom iznosu, pod uvjetom da: ê organizira smještaj u sobi, apartmanu i kući za odmor do najviše 10 soba, odnosno 20 kreveta ê i/ili organizira smještaj u kampu i/ili kamp-odmorištu, organiziranim na zemljištu, s ukupno najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno ê i/ili organizira smještaj u objektu za robinzonski smještaj u kojemu se usluge pružaju u prostorijama ili na prostorima, kapacitet koji se određuje prema broju gostiju koji mogu sigurno u njemu boraviti, ali do najviše 10 smještajnih jedinica odnosno 30 gostiju istodobno.​

Iznajmljivač paušalista:

  • porez plaća temeljem rješenja koje donosi nadležna ispostava PU tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja (u 2022. do 31.3., 30.6., 30.9. i 31.12.2022.);
  • za svaku pruženu uslugu obvezan je izdati račun, te isti na kraju radnog dana upisati u Evidenciju o prometu kronološkim redom bez obzira je li isti naplaćen ili ne;
  • nije obveznik fiskalizacije, te ne mora fiskalizirati izdane račune.

Račun iznajmljivača paušaliste obvezno mora sadržavati: podatke o izdavatelju (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta), broj i datum izdavanja računa, ime i prezime/naziv osobe kojoj je usluga pružena, cijenu obavljene usluge.

Izdavanje računa gostima, vođenje Evidencije, prijavu gosta za iznajmljivača može obavljati turistička agencija.

Iznajmljivači – obveznici vođenja poslovnih knjiga

Porez na dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja turistima i organiziranja kampova na temelju poslovnih knjiga utvrđivati će iznajmljivač koji:

  • organizira smještaj za više od 10 osoba/20 kreveta, ili - organizira kamp na svojem zemljištu s više od 10 smještajnih jedinica/za više od 30 gostiju, ili - organizira smještaj u objektu za robinzonski smještaj s više od 10 smještajnih jedinica/za više od 30 gostiju istodobno;
  • je po toj osnovi obveznik PDV-a;
  • želi prijeći na utvrđivanje dohotka na temelju poslovnih knjiga.

Iznajmljivač koji porez na dohodak plaća na temelju poslovnih knjiga obvezan je voditi Knjigu primitaka i izdataka, Obrazac DI, Obrazac KPR, Obrazac TO sukladno propisima koji uređuju porez na dohodak, te 28.2. tekuće godine za prethodnu godinu Poreznoj upravi podnijeti poreznu prijavu (obrazac DOH). Iznajmljivač koji porez na dohodak plaća na temelju poslovnih knjiga ne smatra se obveznikom fiskalizacije.

Iznajmljivači mogu na vlastiti zahtjev umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit, u kojem slučaju su obvezni poslovne knjige vodi sukladno Zakonu o računovodstvu.

Iznajmljivač – obveznik PDV-a za pruženu uslugu smještaja mora izdati račun s podacima propisanim čl. 63. Općeg poreznog zakona (odnosno čl. 79. st. 1. Zakona o PDV-u ako račun izdaje drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik) i u njemu obračunati PDV po stopi 13%. Za potrebe utvrđivanja obveze PDV-a dužan je voditi Knjigu I-RA i Knjigu U-RA, te posebne evidencije propisane Zakonom i Pravilnikom o PDV-u. 

Obveza plaćanja PDV-a na uslugu posredovanja

Iznajmljivač paušalista, kao i iznajmljivač koji porez na dohodak plaća na temelju poslovnih knjiga (ili umjesto poreza na dohodak plaća poreza na dobit), koji usluge smještaja pruža preko inozemnih putničkih agencija (Booking.com, Airbnb i dr.) obvezan je platiti PDV na uslugu posredovanja (proviziju) koju mu je obavila putnička agencija sa sjedištem u inozemstvu. U tu svrhu, iznajmljivač koji usluge smještaja pruža posredstvom agencije:

  • iz druge države članice EU obvezan je:
    • 15 dana prije obavljanja usluga s agencijom iz EU od Porezne uprave zatražiti PDV ID broj,
    • PDV ID broj dostaviti inozemnoj agenciji,
    • na proviziju putničke agencije obračunati i platiti PDV po stopi 25%,
    • Poreznoj upravi dostaviti obrasce PDV i PDV-S;
  • iz treće zemlje (zemlje koja nije članica EU):
    • na proviziju putničke agencije obračunati i platiti PDV po stopi 25%, te
    • Poreznoj upravi dostaviti obrazac PDV.

Obrasci PDV i PDV-S podnose se do 20-og u mjesecu po proteku obračunskog razdoblja, a prijavljeni iznos PDV-a plaća do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja. Iznajmljivač paušalista (odnosno iznajmljivač koji nije obveznik PDV-a) obrazac PDV i obrazac PDV-S podnosi samo za obračunska razdoblja u kojima je primio uslugu posredovanja.

Ostale obveze iznajmljivača

Osim navedenih obveza prema poreznim propisima, iznajmljivači imaju i sljedeće obveze:

  • plaćati boravišnu pristojbu;
  • voditi popis turista, odnosno prijavljivati i odjavljivati turiste putem sustava eVisitor,
  • u svakom apartmanu istaknuti cjenik;
  • omogućiti gostu podnošenje pisanog prigovora, bez odgađanja potvrditi primitak prigovora u pisanom obliku, u ugostiteljskom objektu vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora, u pisanom obliku odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora, te voditi i čuvati evidenciju prigovora gostiju godinu dana od dana primitka pisanog prigovora;
  • plaćati članarinu TZ i podnositi Poreznoj upravi obračun članarine turističkoj zajednici (obrazac TZ2), te
  • pridržavati se drugih odredbi utvrđenih propisima kojima se uređuje pružanje usluga u domaćinstvu, te propisa o zaštiti osobnih podataka.


IZVOR: TEB



22 travnja 2022

Tko može koristiti motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU?

 







Fizička osoba koja ima prebivalište u RH te pravna osoba koja ima sjedište u RH mogu koristiti u RH motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU. Navedeno motorno vozilo se može iznajmiti, uzeti u leasing ili posuditi. Ako se takvo motorno vozilo upotrebljava na cestama u RH u trajanju dužem od 15 dana obvezno se prijavljuje Carinskoj upravi elektroničkim putem prije ulaska na područje RH. U daljnjem roku od 15 dana od dana prijave carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu ili prebivalištu treba podnijeti propisanu poreznu prijavu. Posebni porez obračunat će se razmjerno trajanju ugovora o najmu ili leasingu, odnosno vremenu trajanja uporabe motornog vozila na cestama u RH. Neprijavljivanje motornog vozila nadležnom carinskom uredu u navedenim rokovima smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na području RH.

Što se ne smatra nezakonitom uporabom motornog vozila?

Motorno vozilo nije nezakonito upotrebljavano na području RH ako:

  • fizička osoba s prebivalištem u drugoj državi članici EU koristi na području RH motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU u razdoblju, kontinuiranom ili ne, od najduže 6 mjeseci za svako razdoblje od 12 mjeseci,
  • fizička osoba motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU u kojoj ima prebivalište redovito koristi za putovanja iz mjesta prebivališta u mjesto rada na području RH i obrnuto (dnevni migrant). U ovom slučaju nema vremenskog ograničenja za uporabu motornog vozila,
  • student motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU u kojoj ima prebivalište koristi na području RH u kojoj boravi isključivo zbog studiranja.

Navedeno motorno vozilo se ne području RH ne smije koristiti za prijevoz putnika uz plaćanje ili materijalnu naknadu bilo koje vrste ili za industrijski i/ili komercijalni prijevoz robe uz plaćanje ili bez plaćanja. Također, motorno vozilo se ne smije otuđiti, iznajmiti ili posuditi, a ne smije ga koristiti druga osoba osim one koja ga je unijela, a u kojim slučajevima se smatra da je motorno vozilo nezakonito uporabljeno na području RH.


Ne smatra se da je motorno vozilo nezakonito upotrebljavano na području RH ako se motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU nalazi u posjedu ili uporabi kod:

  • fizičke osobe s prebivalištem u RH koja je zaposlena kod poslodavca u drugoj državi članici EU, a vozilo je u vlasništvu poslodavca. Fizička osoba s prebivalištem u RH je u tom slučaju dužna Carinskoj upravi predočiti pisanu izjavu vlasnika motornog vozila te druge dokaze iz kojih je nedvojbeno da je motorno vozilo prvenstveno namijenjeno za obavljanje zaposlenikovog posla izvan područja RH, te u roku od 5 dana od dana prijave podnijeti zahtjev za izuzeće od plaćanja posebnog poreza na propisanom obrascu. Pravo na izuzeće ne mogu ostvariti osobe koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u drugoj državi članici EU s mjestom rada i prijavom u RH,
  • fizičke osobe s prebivalištem u RH koja ima registriran obrt ili slobodno zanimanje u drugoj državi članici EU, a motorno vozilo je registrirano na ime nositelja obrta, odnosno slobodnog zanimanja odnosno odgovorna je osoba, partner, dioničar ili član trgovačkog društva ili poduzeća registriranog u drugoj državi članici EU, a motorno vozilo je u vlasništvu tog stranog pravnog subjekta. Ukoliko su ispunjeni uvjeti, carinski ured izdaje odobrenje za upravljanje tim vozilom na području RH u razdoblju koje ne može biti duže od godinu dana,
  • fizičke osobe s prebivalištem u RH koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj državi članici EU radi kratkotrajne uporabe u RH. U tom slučaju motorno vozilo smije biti u uporabi na području RH najduže 15 dana od dana prijave Carinskoj upravi, u kojem roku motornim vozilom smije upravljati samo osoba koja ga je posudila ili iznajmila. Osoba koja je posudila, uzela u leasing ili iznajmila motorno vozilo dužna je prijaviti se Carinskoj upravi elektroničkim putem prije ulaska na područje RH. Bitno je znati da se to motorno vozilo ne smije ponovno upotrebljavati na cestama u RH u roku od godine dana od dana prethodne prijave.


Tko je obveznik plaćanja posebnog poreza?

U situaciji da fizička osoba s prebivalištem u RH nije ostvarila pravo na izuzeće od plaćanja posebnog poreza (npr. zbog kratkotrajne uporabe u RH, zaposlenja kod poslodavca iz druge države članice Europske unije (EU), a istu se zatekne u upravljanju motornim vozilom registriranim u drugoj državi članici EU, smatrat će se da se radi o nezakonitoj uporabi motornog vozila od te fizičke osobe, pa će se istoj osobi obračunati posebni porez na motorna vozila. Dakle, obveznik plaćanja posebnog poreza je osoba koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na području RH. Takvom osobom smatra se i osoba koja je sudjelovala u nezakonitoj uporabi motornog vozila na području RH, a znala je ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je takva uporaba nezakonita te osoba koja je odnosno motorno vozilo stekla u vlasništvo ili posjed premda je u trenutku stjecanja ili primitka motornog vozila znala ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je motorno vozilo u nezakonitoj uporabi na području RH. Ukoliko bi carinski ili policijski službenici zatekli fizičku osobu u upravljanju motornim vozilom registriranim u državi koja nije država članica EU (tj. registriranim u trećoj zemlji), ta fizička osoba bi morala platiti i posebni porez na motorna vozila te carinu i PDV.

Obračun i uplata posebnog poreza

Kod nezakonite uporabe motornog vozila obveza obračuna i uplate posebnog poreza na motorna vozila nastaje:

  • kad proizvođač, trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima isporuči drugoj osobi motorno vozilo na koje u RH nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez prije izdavanja računa ili bez izdavanja računa ili takvo motorno vozilo uporabi za svoje potrebe
  • kad se utvrdi da je fizička osoba s prebivalištem u RH posjedovala motorno vozilo na koje u RH nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez ili koristila takvo motorno vozilo na cesti u RH. Smatra se da fizička osoba ima prebivalište u RH ako ista na području RH stvarno boravi više od 185 dana u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih i poslovnih veza ili u slučaju kada poslovne veze ne postoje, ako postoje osobne veze koje ukazuju na blisku povezanost između osobe i mjesta u kojem prebiva na području RH.

U slučajevima nezakonite uporabe motornog vozila posebni porez po službenoj dužnosti utvrđuje i obračunava nadležni carinski ured donošenjem rješenja, a isti fizička osoba treba uplatiti u roku od 15 dana od dana primitka rješenja nadležnog carinskog ureda.


Izvor: TEB


31 ožujka 2022

Promjena stopa (%) PDV-a sa 01.04.2022.

 



Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine 39/2022) koji se primjenjuje od 1. travnja 2022. došlo je do promjene stopa PDV-a s 25% na 13% za određena dobra i usluge. Tako se stopa PDV-a od 13 % od 1. travnja 2022. godine primjenjuje na:  

a)  Usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma; 

b) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 1. točke h) ovoga članka, koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju (više od 50%) te osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja (više od 50%); 

c) dječje sjedalice za automobile i dječje pelene koje se pod tim nazivom stavljaju u promet ; 

d) menstrualne potrepštine: higijenski ulošci, dnevni ulošci, tamponi, menstrualne čašice, menstrualne gaćice, menstrualna spužva, menstrualni disk i slično, koje se koriste namjenski tijekom menstruacije neovisno o tome jesu li namijenjene za jednokratnu ili višekratnu uporabu; 

e) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži; 

f) isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika, uključujući naknade vezane uz tu isporuku; 

g) isporuku prirodnog plina iz KN oznake 2711 11 00 i 2711 21 00 i grijanja iz toplinskih stanica , uključujući naknade vezane uz te isporuke, neovisno o tome kome se isporuka obavlja. Iznimno na isporuke prirodnog plina uključujući naknade vezane uz tu isporuku, obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%

h) ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku iz KN oznake 4401; 

i) javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu o održivom gospodarenju otpadom; 

j) urne i ljesove koji se pod tim nazivom stavljaju u promet; 

k) usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo; 

l) pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti. Pripremanjem i usluživanjem jela i slastica u smislu članka 38. stavka 3. točke za) Zakona smatra se i isporuka pripremljenog jela i slastica s ili bez prijevoza uz dodatne usluge koje omogućuju njihovu trenutnu konzumaciju. Dodatnim uslugama osobito se smatra posluživanje pripremljenog jela i slastica u primjerenoj ambalaži, posudi ili na podlošku uz dodatak pribora za jelo i slično.

Nova maloprodajna cijena proizvoda kod promjene stope PDV-a s 25% na 13% dobije se množenjem stare maloprodajne cijene s preračunatom stopom PDV-a (0,904).

Stara MPC  X 0,904 = Nova MPC

Stopa PDV-a od 5 %, prema čl. 38. st. 2. t. d) Zakona o PDV-u, primjenjivat će se proizvode navedene pod a) do z) navedenog članak zakona.

Nova maloprodajna cijena proizvoda kod promjene stope PDV-a s 13% na 5% dobije se množenjem stare maloprodajne cijene s preračunatom stopom PDV-a (0,9292).

Stara MPC  X 0,9292 = Nova MPC

Iznimno na isporuke prirodnog plina uključujući naknade vezane uz tu isporuku, obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%

Stara MPC  X 0,84 = Nova MPC

Prije primjene novih stopa PDV-a poduzetnici trebaju obaviti i pripremne radnje. Za većinu poreznih obveznika to znači informatički pripremiti iskazivanje nove stope PDV-a na računu već od 1. travnja 2022. godine. Propisi o PDV-u za trgovce na malo propisuju i obvezan popis zaliha dobara za koje se mijenja stopa PDV-a.

Ako se mijenjaju maloprodajne cijene i to treba informatički riješiti. Kod promjene cijene, i to za sve poduzetnike, postoji obveza izrade godišnjeg popisa, a propisana je Zakonom o računovodstvu kao i Općim poreznim zakonom.

Sukladno čl. 134. Zakona o PDV-u propisano je: Danom stupanja na snagu odredbi o promjeni stope PDV-a porezni obveznici dužni su popisati zalihe do­bara za koja se mijenja stopa PDV-a. Nadalje, čl. 196. Pravilnika o PDV-u određeno je: Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim porezom, pri smanjenju, povećanju ili ukidanju PDV-a, obvezni su na dan početka primjene propisa kojim se povećava, smanjuje ili ukida PDV, obaviti popis dobara na zalihama i utvrditi cijene s uračunanim PDV-om po novim stopama PDV-a.

Poduzetnici koji u knjigovodstvu zalihe do­bara iskazuju po prodajnim cijenama trebaju na početku primjene odredaba o promjeni porezne stope popisati zalihe dobara za koja se mijenja porezna stopa.

Trgovci na malo koji vode trgovačke evidencije o stanju robe (to može biti i knjiga popisa), a promijenili su maloprodajne cijene temeljem smanjenja stopa PDV-a, tu promjenu trebaju evidentirati i u evidenciji o stanju robe. To znači da zaduženje prodavaonice na dan stupanja na snagu nove stope PDV-a treba smanjiti za razliku koja proizlazi iz obračuna na temelju novih kalkulacija, a prema knjigovodstvenim evidencijama.


Izvor: HOK


28 veljače 2022

POSTUPAK I TROŠKOVI OTVARANJA OBRTA

 




Postupak upisa obrta u Obrtni registar

Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno ispostavama ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u ispostavama ureda za gospodarstvo i besplatni su.

Sjedište obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor jer se djelatnost obavlja na terenu (npr. kod građevinskih ili prijevozničkih djelatnosti), tada je sjedište obrta adresa na kojoj obrtnik ima prebivalište, a to je najčešće adresa stanovanja. Ako se obrt obavlja u više radionica ili poslovnih prostora, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi, a ostali se registriraju kao izdvojeni pogoni. U slučaju preseljenja, sjedište obrta se može promijeniti prijavom promjene u ispostavi ureda za gospodarstvo.

Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti:

  • popunjene obrasce
  • zdravstvenu svjedodžbu kojom se dokazuje posebna zdravstvena sposobnost, ako je propisana za djelatnost koja se registrira
  • dokaz o ispunjavanju uvjeta stručnosti
  • dokaz o pravu korištenja prostora – detaljnije vidjeti na: UVJETI ZA OTVARANJE I OBAVLJANJE OBRTA

Kod otvaranja obrta koristi se obrazac „Prijava za upis u Obrtni registar“, ponuđen na ovoj stranici. Isti se obrazac koristi i za prijavu promjene podataka o obrtu ako do takve promjene dođe (npr. promjena sjedišta obrta). Posebni obrasci predviđeni su za registraciju izdvojenog pogona te za pristupanje ortaka u postojeći obrt. Obrasci se mogu zatražiti u samom uredu za gospodarstvo i besplatni su ili se mogu ispisati sa internetskog  Portala Obrtnog registra RH. Popunjeni obrasci mogu se uredu za gospodarstvo dostaviti osobno ili poštom, a mogu se popuniti korištenjem usluge e-Obrt za on-line registraciju obrta.

U obrazac prijave potrebno je upisati djelatnosti kojima će se obrt baviti Za to se koriste šifre tj. brojčane oznake propisane Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. Kako bi se djelatnost što bolje odredila, preporuka je koristiti dokument NKD 2007. s objašnjenjima, koji je dostupan na https://e-obrt.portor.hr/dokumenti/nkd2007_s_objasnjenjima.pdf . U slučaju potrebe, kod upisa djelatnost propisane šifre može se dijelom prilagoditi dodatnim opisom.

Ispunjavanje uvjeta propisane razine stručnosti dokazuje se prilaganjem odgovarajuće svjedodžbe o završnom ispitu, majstorske diplome, uvjerenja o stručnoj osposobljenosti ili izjava o zapošljavanju stručnog poslovođe.

Za dokazivanje uvjeta nepostojanja zabrane obavljanja djelatnosti nije potrebno posebno i osobno pribavljati dokumente dokumentima jer se to ispituje po službenoj dužnosti od nadležnih tijela.

Troškovi otvaranja obrta

Izmjenama Tarife upravnih pristojbi, od 1. rujna 2021. godine ukinuta je pristojba za registraciju obrta, čime je otvaranje obrta postalo U POTPUNOSTI BESPLATNO.

Također su ukinute pristojbe:

  • za upis u registar povlastica i za izdavanje povlastice,
  • za upis promjena u Obrtni registar i
  • za ovjerenu presliku rješenja o upisima promjena u Obrtnom registru.

Zadržane su pristojbe za izdavanje rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju u iznosu od 300,00 kn te za izdavanje rješenja o priznavanju pojedinih dijelova inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju u iznosu od 150,00 kn.

e-Obrt

Registracija obrta može se ostvariti i putem Interneta, korištenjem usluge e-Obrt, koja je sastavni dio sustava e-Građani  te omogućuje brže i jednostavnije postupke , bez potrebe osobnog odlaska u ured državne uprave, odnosno urede Grada Zagreba.

Usluga e-Obrt koristi osobni korisnički pretinac kao i ostale usluge sustava e-Građani. Preduvjet za prijavu u e-Obrt je posjedovanje jedne od prihvaćenih vjerodajnica. U svrhu dokazivanja propisanih uvjeta.

Kroz e-Obrt može se upisati novi obrt i to obrt sa definiranim datumom početka obavljanja djelatnosti, obrt bez početka rada i sezonski obrt, a mogu se upisati i promjene podataka tijekom poslovanja obrta.


Izvor: HOK

24 veljače 2022

Rok za predaju financijskih izvještaja vračen na staro... 30.04.2022.

 


U Nar. nov., br. 22 od 23. veljače 2022. objavljen je Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima koji stupa na snagu dana 3. ožujka 2022.

Sukladno prestanku važenja predmetnog Pravilnika, godišnji financijski izvještaji i računovodstvena dokumentacija poduzetnika za 2021. podnositi će se prema starim (kraćim) rokovima propisanim Zakonom o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15 - 47/20).

Prema tome, godišnji financijski izvještaji i računovodstvena dokumentacija poduzetnika (i ostalih obveznika primjene Zakona o računovodstvu) za 2021. godinu podnosit će se Fini odnosno objavljivati u sljedećim rokovima:

  • Financijski podaci za statističke i druge potrebe (bilanca, račun dobiti i gubitka, dodatni podaci) do 30.4.2022.

  • Godišnji financijski izvještaji za potrebe javne objave s godišnjim izvješćem (veliki i srednji), revizorskim izvješćem (obveznici) i drugim propisanim izvještajima, odlukom o utvrđivanju GFI i odlukom o podjeli dobiti/pokriću gubitka do 30.6.2022. ako je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini ili u roku od šest (6) mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine (NAPOMENA: poduzetnici mogu odabrati da GFI za potrebe javne objave za 2021. podnesu do 30.4.2022. istovremeno s financijskim podacima za statističke i druge potrebe)

  • Izjava o neaktivnosti za poduzetnika koji tijekom godine nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama do 30.4.2022.

  • Prijava obveze konsolidacije za matično društvo do 30.4.2022.

  • Konsolidirani godišnji financijski izvještaji s konsolidiranim godišnjim izvješćem, revizorskim izvješćem i drugim propisanim izvještajima do 30.9.2022. ako je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini ili u roku od devet (9) mjesci od zadnjeg dana poslovne godine

  • Zasebno nefinancijsko izvješće i zasebno konsolidirano nefinancijsko izvješće (ako se ne objave u okviru godišnjeg izvješća) objaviti na mrežnoj stranici poduzetnika u roku koji nije dulji od šest (6) mjeseci nakon datuma bilance

  • Godišnji financijski izvještaji za potrebe javne objave podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici EU, izrađeni, revidirani i objavljeni u skladu s pravom države članice iz koje dolazi, u roku od šest (6) mjeseci od datuma bilance

Uvažavajući predmetne izmjene odnosno prestanak važenja Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima, te činjenicu da do ovog trenutka Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19 - 144/21) nije propisan produženi rok za podnošenje prijave poreza na dobit za 2021. godini (kako je to bilo propisano za 2019. i 2020. godinu), za pretpostaviti je da će se i prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2021. također podnositi prema starom (kraćem) roku.

Prema tome, očekujemo da će obveznici poreza na dobit prijavu poreza na dobit i ostalu pripadajuću dokumentaciju za 2021. podnositi Poreznoj upravi najkasnije do 30.4.2022. odnosno najkasnije četiri (4) mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja.

Izvor: TEB

04 siječnja 2022

Ukinuta obveza plaćanja HGK za određenu kategoriju od 04.01.2022.g.

 


U Nar. nov., br. 144/21 objavljen je novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori koji će stupiti na snagu 4. siječnja 2022. godine.

Iz navedenoga Zakona ističemo sljedeće:

  • pravne osobe postaju članovi Komore upisom u sudski registar (kao i do sada),
  • visinu članarine za propisane skupine određuje svake godine Skupština Komore posebnom odlukom,
  • članovi Komore se, ovisno o gospodarskoj snazi, razvrstavaju u tri skupine, i to:

Kategorija

Ukupna aktiva

Ukupni prihodi

Broj zaposlenih

Prva – ne prelaze 2 od 3 kriterija

7.500.000,00

15.000.000,00

50

Druga – prelaze 2 od 3 krit. iz prve kateg., ali ne prelaze 2 od ova 3 kriterija

 

30.000.000,00

 

60.000.000,00

 

250

Treća – prelaze 2 od 3 kriterija 

30.000.000,00

60.000.000,00

250

Razvrstavanje u skupine prema podacima o iznosu ukupne aktive, iznosu prihoda i prosječnom broju radnika tijekom poslovne godine vrši se temeljem navedenih podataka u godišnjem financijskom izvješću za prethodnu poslovnu godinu.

Kao što proizlazi iz prethodne tablice, ukupni prihodi, kao kriterij razvrstavanja, kod druge/treće skupine povećani su sa 59 mil. kn na 60 mil. kn.

Visina članarine se i nadalje određuje odlukom koju donosi Skupština Komore (koja za sada još nije objavljena).

Novina je i da članovi Komore iz prve skupine nemaju obvezu plaćanja članarine prema odluci koju donosi Skupštine Komore (čl. 32. st. 1. Zakona). Međutim, ove osobe mogu odlučiti da će plaćati članarinu u kojem slučaju koriste sve posebne usluge i proizvode iz djelatnosti Komore navedene u čl. 17. st. 1. Zakona. Ističemo da su navedeni članovi komore (iz prve skupine), koji se odluče za plaćanja članarine, dužni o tome obavijestiti Komoru (čl. 39. Zakona).

Izvor: TEB