7. Koji sustav korporacijskoga upravljanja odabrati ?

Dva su osnovna sustava korporacijskog upravljanja: dualistički sustav (two-tier system, dual board system), kod kojega su strogo odvojeni uprava i nadzorni odbor, te monistički sustav (one-tier system, single board system) kod kojega su upravljanje i nadzor objedinjeni u jednome tijelu – upravnom odboru. Ne postoji jedinstveni odgovor na pitanje koji je sustav korporacijskog upravljanja bolji; dok se monistički model  usmjerava na uravnoteženje snaga u upravi, dualistički se model usmjerava na ograničavanje utjecaja većinskog dioničara. U ovom članku prikazane su osnovne razlike ovih sustava, uz kratki pregled komparabilnih prednosti i mana.

Dualistički koncept ustroja organa društva dizajniran je u dva sloja da bi se odvojile izvršne od nadzornih funkcija.  Nadzorni odbor  (supervisory board) sastoji se od neizvršnih nadzornih direktora (non-executive directors) i vanjskih direktora, koji mogu predstavljati sve stakeholdere (dioničare, radnike, institucionalne investitore..). Dakle, postoji striktna odvojenost poslova managementaa od nadzora nad tim poslovima.  Uprava (management board) sastoji se od direktora (executive directors). Članstvo u nadzornom odboru nije kompatibilno s istovremenim  članstvom u upravi toga društva. Nadzorni odbor djeluje kao savjetnik uprave,  odobrava važne odluke koje je donijela uprava, i kontrolira rad uprave.

Članove nadzornoga odbora bira skupština dioničara odnosno članova društva ( u slučaju d.o.o.), a članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor. Neovisnost nadzornog odbora ključni element učinkovitoga nadzora. Prema Zakonu o trgovačkim društvima, osobe koje obavljaju funkciju nadzora nazivaju se članovima nadzornoga odbora, a one koje vode poslove društva članovima njegove uprave koje se naziva direktorima. Za članove uprave ne bi se smjelo koristiti nazivom "izvršni direktori", jer ZTD (čl. 239. st. 1.) za njih izričito propisuje naziv "direktor" .

U monističkom konceptu uređenja organa društva, izvršni direktori (executive directors),i neizvršni (non-executive directors) rade zajedno u jedinstvenom upravnom odboru (board of directors), Dakle, ne postoji odvojenosti poslova managementa društva od nadzora nad njima. Unutar jedinstvenoga upravnoga odbora funkcionalno se razdvajaju članovi koji vode poslove društva (managing ili executive directors) od članova koji obavljaju nadzornu funkciju (non-executive directors) Upravnim odborom predsjeda predsjednik upravnog odbora (chairman of the board). Članove upravnoga odbora izabire glavna skupština dioničara (odnosno skupština članova društva - ukoliko se radi o d.o.o.).Upravni odbor imenuje jednoga ili više izvršnih direktora. Ako ih imenuje više, jednoga od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom (CEO - chief executive officer). Izvršnim direktorima mogu biti imenovani i članovi upravnoga odbora, ali samo tako da većina  članova upravnoga odbora budu neizvršni direktori.  

DUALISTIČKI USTROJ

Prednosti:

• Raspodjela odgovornosti stvara pretpostavke da će se članovi nadzornoga odbora moći kvalitetno posvetiti poslu nadzora, a članovi uprave poslu upravljanja.
• Članovi nadzornoga odbora koji su odvojeni od uprave mogu lakše sačuvati objektivnost i neovisnost u provođenju nadzora nad radom uprave.
• Dualistički ustroj je ukorijenjen u domaćoj pravnoj i poslovnoj praksi
• Nadzorni odbor stavlja moć managera  pod kontrolu
• Lakoća sazivanja sastanka odbora, s obzirom da imaju manji broj članova (brže donošenje odluka)
• Uravnoteženost  interesa  stakeholdera

Nedostaci:

• Ostavlja više mogućnosti za neučinkovit protok informacija
• U praksi ponekad ne postoji supstancijalna neovisnost članova nadzornog odbora, stoga se funkcija nadzora u tim slučajevima svodi na zadovoljavanje formalnosti
• Rijetko uključivanje članova nadzornog odbora u poslovne aktivnosti društva dovodi do toga da su nedovoljno upućeni u posao koji nadziru.
• Ovisnost nadzornog odbora o informacijama uprave
• Nefikasnost managementa zbog potrebe da nadzorni odbor odbori određene odluke uprave
• Sukob različitih interesnih strana unutar nadzornog odbora
• Prekomjerna formalnost i  rigidnosti sustava

  

MONISTIČKI USTROJ

Prednosti:

• Jedinstveni upravni odbor stvara jasnu predodžbu o upravljačkom tijelu društva svim stakeholderima.
• Brže donošenje odluka  (ušteda vremena potrebnoga  za odobravanje odluka)
• Neizvršni direktori imaju izravan pristup informacijama
• Feksibilnost u organizaciji  upravnoga odbora: s obzirom da ne postoji striktno odvajanje funkcije upravljanja i nadzora, na samom je društvu da strukturom i sastavom odbora i formalnih i neformalnih pododbora organizira upravljanje onako kako tome društvu najviše odgovara, tj. kako je za društvo najučinkovitije.
• Veća interakcija između izvršnih i neizvršnih direktora
• Utjecaj članova upravnoga odbora na svakodnevno poslovanje društva - Neovisni neizvršni direktori pozitivno pridonose društvu ponajprije svojom stručnošću i zastupanjem interesa različitih stakeholdera.

Nedostaci:

• Ovisnost o glavnom izvršnom direktoru  (CEO)
• Dominacija managementa odborom
• Upitna neovisnost nadzora
• Nije zajamčeno predstavljanje interesa manjinskih dioničara odnosno članova

Zaključak: 

U društvima s disperziranom strukturom članstva (kolokvijalno: puno "vlasnika" društva), članovi nisu u mogućnosti odrediti ciljeve društva jer njihovi interesi u pravilu divergiraju i njihov jedini zajednički interes je ostvarivanje profita kroz dividendni prinos i povećanje tržišne vrijednosti trgovačkog društva. U tim slučajevima važnu ulogu može imati nadzorni odbor odvojen od uprave, kojeg je zadaća, osim imenovanja, nadziranje i motivacija uprave, uspostavljanje ciljeva i svrhe kompanije u korist zajedničkog interesa članova.

Monistički se sustav pokazao učinkovitijim u društvima kojima dominiraju

većinski dioničari odnosno članovi društva. U takvim je društvima spajanje upravljačke i nadzorne funkcije prednost zato što nema stvarnoga sukoba interesa među članovima i upravom, stoga management može biti puno efikasniji, što je značajno za performanse društva.

Napomena:

* Prema ZTD, ukoliko drukčije nije predviđeno statutom odnosno društevnim ugovorom,  trgovačka društva imaju dualistički ustroj; monistički ustroj potrebno je, dakle, predvidjeti statutom, odnosno društvenim ugovorom. (čl. 272.a, čl. 434, st.1)

* D.o.o. ne mora nužno imati nadzorni, odnosno upravni odbor (dovoljno je imati upravu). Čl. 434 st.2 ZTD  taksativno navodi situacije kada je nadzorni, odnosno upravni odbor u d.o.o. obligatoran.

Savjetuje: Luka Arvaj, mag.iur.