Zatezne i ugovorene kamate...

 

U Nar. nov., br. 74/21 objavljena je Prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje od 1.11.2020. do 30.4.2021., a iznosi 2,61%.

Stopa zateznih kamata

Na temelju te stope izračunava se stopa zatezne kamate, koja se od 1. srpnja 2021. primjenjuje u visini od 7,61% na sljedeće odnose:

• na poslovne transakcije između poduzetnika odnosno između poduzetnika i osobe javnog prava kao dužnika novčane obveze (2,61% - 3 + 8) u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 71/15 – Stečajni zakon i 78/15 – Zakon o obveznim odnosima), te
• na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava (2,61% + 5) u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 – 29/18).

Na ostale odnose (koji dakle nisu poslovne transakcije niti su trgovački ugovori odnosno ugovori između trgovaca i osoba javnog prava) u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima od 1. srpnja 2021. primjenjuje se stopa zatezne kamate u visini od 5,61% (2,61% + 3).

Podsjećamo da je temeljem Zakona o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 47/20) i Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (Nar. nov., br. 53/20) , te Odluke Vlade RH o produženju roka trajanja posebnih okolnosti (Nar. nov., br. 83/20) bio propisan zastoj tijeka zateznih kamata u razdoblju od 18. travnja 2020. do 18. listopada 2020. godine. Dakle, za navedeno razdoblje ne mogu se obračunavati zatezne kamate.

Stopa ugovornih kamata

U razdoblju od 1.7.2021. do 31.12.2021. najviša ugovorna kamatna stopa u odnosima između osoba od kojih barem jedna nije trgovac iznosi 8,415% (5,61 + 0,5 X 5,61). Ako su u ovim odnosima kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, vrijedi kamatna stopa u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata određene sukladno čl. 26. st. 1. ZOO-a. To bi značilo 1,4025% (5,61 X 0,25).

U istom razdoblju najviša ugovorna kamatna stopa između trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava iznosi 13,3175% (7,61 + 0,75 X 7,61). Ako su između trgovaca kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, vrijedi polovina stope zakonskih zateznih kamata određene sukladno čl. 26. st. 1. ZOO-a. To bi značilo 2,805% (5,61 X 0,5). Ako su ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena kamatna stopa.

Izvor: TEB

Primanja i naknade koji su izuzeti iz ovrhe...

 

Prema Ovršnom zakonu (čl. 172. i 173.) ovrha se ne provodi na sljedećim novčanim sredstvima:

• - primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja;
• - primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju;
• - primanjima po osnovi socijalne skrbi;
• - primanjima po osnovi privremene nezaposlenosti;
• - primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno;
• - primanjima po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima;
• - naknadama za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
• - primanjima po osnovi odličja i priznanja;
• - rodiljnim i roditeljskim novčanim potporama, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno (primanja prema Zakonu o rodiljnjim i roditeljskim potporama);
• - utvrđenim iznosima za uzdržavanje djeteta uplaćenim na poseban račun kod banke;
• - naknada troškova za službeno putovanje (u visini stvarnih izdataka)  i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte);
• - dar za djecu do 15. godine života (600,00 kn) i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (10.000,00 kn);
• - naknadi za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda;
• - potpore zbog invalidnosti radnika (2.500,00 godišnje) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (2.500,00 kn godišnje), potpore za slučaj smrti radnika (7.500,00 kn osim jednokratnih potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika zbog smrti radnika, a koje potpore su u cijelosti izuzete od ovrhe) i smrti člana uže obitelji radnika (do 3000,00 kn godišnje), do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
• - novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika (do 5.000,00 kn godišnje) , prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl., do 3.000,00 kn godišnje), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (do 5.000,00 kngodišnje), nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima (za navršenih 10 godina radnog staža do 1.500,00 kn, za navršenih 15 godina radnog staža do 2.000,00 kn, za navršenih 20 godina radnog staža do 2.500,00 kn, za navršenih 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna, za navršenih 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna, za navršenih 35 godina radnog staža do 4.000,00 kn, za navršenih 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina radnog staža do 5.000,00 kn);
• - sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije, osim u slučaju ovrhe od strane davatelja potpore,
• - novčane naknade žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom,
• - dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu (koje traje više od 12 sati dnevno do 200,00 kn, a koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 100,00 kn) i inozemstvu (koje traje više od 12 sati do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna, a koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna), dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu (do 200,00 kn)  i inozemstvu (do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna) i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima (u ukupnom iznosu),
• - pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
• - naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze,
• - sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat,
• - sredstva predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, vode se odvojeno od sredstava te osobe i izuzeta su od ovrhe, osim ovrhe u svezi s obavljanjem djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava,
• - nagrade učenicima i studentima te troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima,
• - sportske stipendije za sportaše s invaliditetom,
• - ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima (kao npr. novčane potpore prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i druga primanja navedena u  "Popisu primanja i naknada izuzetih od ovrhe" objavljenom niže na stranici)

 

Pod primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe odnosno na kojima je ovrha ograničena sukladno odredbama Ovršnog zakona smatraju se i primanja i naknade izuzeti od ovrhe ako se uplaćuju iz inozemstva (uplate iz inozemstva).

Od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. 

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika. 

Navedena pravila ograničenja od ovrhe primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba te kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.

Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja. 

Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje se utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje. 

Dokumenti:

Popis primanja i naknada izuzetih od ovrhe

Zaštita osobnih podataka GDPR 

Izvor: FINA

Porezni tretman testiranja i cijepljenja na COVID-19

 

PDV kod usluga testiranja na COVID-19

Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave (Kl: 410-19/20-02/261 od 12.10.2020.), usluge testiranja na COVID-19 obavljaju se u svrhu zdravstvene zaštite te su oslobođene plaćanja PDV-a temeljem čl. 39. st. 1. toč. b) Zakona o PDV-u, neovisno o tome provodi li se testiranje na COVID-19 temeljem uputnice liječnika ili na osobni zahtjev uz plaćanje (za potrebe putovanja u inozemstvo, po zahtjevu poslodavca).

S obzirom na aktualnu situaciju, u poslovnoj praksi je čest slučaj da hoteli naručuju od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) testiranje na COVID-19 za goste hotela. Račun za obavljeno testiranje HZJZ šalje na hotel, te u prilogu računa šalje popis osoba za koje je obavljeno testiranje. Troškove testiranja koje je imao za pojedinog gosta hotel nadoknađuje na način da taj trošak posebno iskazuje na računu za pruženu uslugu smještaja. Prema tumačenju Porezne uprave (Kl: 410-19/21-02/132 od 7.5.2021.), ovdje se radi o prefakturiranju troškova hotela na gosta, a ne o prolaznim stavkama na računu za smještaj. Stoga, troškovi testiranja koje je hotel imao za pojedinog gosta predstavljaju trošak hotela, koji on prevaljuje na gosta. Tako zaračunani trošak zapravo je nadoknada učinjenih izdataka hotela, koja čini osnovicu na koju se obračunava i plaća PDV.

Trošak testiranja na COVID-19 radniku i cijepljenja protiv COVID-19  

S obzirom da veliki broj poslodavaca u interesu obavljanja djelatnosti snosi trošak testiranja svojih radnika na COVID-19, isto je izuzeto od oporezivanja. Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19 – 43/21) je propisano (čl. 71.zc) da se trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti što ih poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz čl. 21. st. 1. Zakona o porezu na dohodak u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće ne smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Ova odredba ostala je u Pravilniku o provedbi OPZ-a i nakon što je Zakon o porezu na dohodak posljednji put izmijenjen.

Testiranje na COVID-19 što ga poslodavac omogućuje radnicima ne smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom).

Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 na teret poslodavca ne smatra se plaćom.

Od 1. siječnja 2021. cijepljenje protiv bolesti COVID-19 je kao izuzeće postalo i dio Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16 - 138/20), te je propisano (čl. 22. st. 1. toč. 7.) da se trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz čl. 21. st. 1. Zakona o porezu na dohodak, u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja, ne smatra primitkom od nesamostalnog rada. Kako se testiranje smatra troškom poslodavca, ali ne i plaćom u naravi, nema obveze obračuna javnih davanja te ne postoji ni obveza iskazivanja navedenog u obrascu JOPPD kao oporezivog niti novog neoporezivog primitka.

Izvor: TEB

Odgovornost članova društva i članova uprave...

 

Trgovačko društvo je pravna osoba, odvojena od fizičkih osoba koje drže dionice ili udjele tog društva. Pravna osobnost stječe se upisom u sudski registar, a gubi brisanjem iz tog registra.

Trgovačko društvo (poduzetnik) odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Zastupa ga uprava (direktor), koja vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.

Članovi d.o.o.-a (i j.d.o.o.-a), te dioničari d.d.-a načelno nisu odgovorni za obveze društva. Međutim, oni mogu biti odgovorni ako neki član ili dioničar:

1. koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,
2. koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,
3. protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,
4. u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

Osim toga, ako član ili dioničar zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva, ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.

Izvor: TEB

Kako će izgledati uvođenje valute eura 01.01.2023. ...

1. siječnja, 2023.g. Hrvatska planira uvesti euro. 

HNB je objavila detalje: Prvo vrijeme prilagođavanja primjenjivati će se dvostruke cijene. Dvostruke cijene u trgovinama jedna su od ključnih promjena koju će svi vidjeti i na koju će se svi trebati navikavati jer će iskazivanje cijena u eurima i kunama biti obavezno za sve trgovce i pružatelje usluga. Navedeno će se primjenjivati otprilike pet mjeseci prije dana uvođenja eura i 30 dana od odluke Vijeća EU-a da se uvodi euro. Nakon uvođenja eura moguće je da dvostruke cijene ostanu izražene i do godinu dana.

"Time će potrošačima biti olakšano praćenje cijena, odnosno njihovih troškova i prihoda, kao i privikavanje na novu valutu. Pritom će u razdoblju do dana uvođenja eura cijene u kunama biti jače istaknute nego cijene u eurima, a u razdoblju nakon toga vrijedit će obratno", rekli su iz HNB-a za tportal.

Uz oznaku cijene nalazit će se i fiksni tečaj konverzije kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate u novu valutu. Dvojno iskazivanje cijena predstavlja jednu od glavnih mjera koje će Vlada provoditi u svrhu sprječavanja neosnovanog rasta cijena uslijed uvođenja eura, odnosno da bi se zaštitili potrošači.

Plaćanje kunama i eurima prva dva tjedna

Nakon što se uvede euro, prva dva tjedna u opticaju će biti istodobno gotov novac kuna i eura, odnosno građanima će biti omogućeno tijekom tog prijelaznog razdoblja plaćanje gotovim novcem u objema valutama. Dok će građani plaćati kunama ili eurima, trgovine i ostala poduzeća građanima će vraćati isključivo eure, osim ukoliko to zbog praktičnih razloga neće moći napraviti.

U bezgotovinskom platnom prometu neće biti dvojnog optjecaja, već će se od prvog dana transakcije izvršavati u eurima.

Zamjena kuna za eure

Govoreći o zamjeni kuna za eure, taj će postupak biti besplatan. Banke će u prvih šest mjeseci od dana uvođenja eura zamjenu valute obavljati u svim poslovnicama banaka bez naknade, dok će u sljedećih šest mjeseci za tu uslugu imat će pravo zaračunati naknadu.

Osim banaka, u prvih šest mjeseci uslugu zamjene valute bez naknade pružat će i Fina i Hrvatska pošta u svim svojim poslovnicama. Banke će imati pravo ograničiti broj novčanica i kovanica kuna koje će se moći zamijeniti za eursku gotovinu u jednoj transakciji bez naknade, no to ograničenje neće moći biti na razini manjoj od 100 novčanica i 100 kovanica. Potrebno je napomenuti da će građani moći bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirati kunsku gotovinu u eure polaganjem novca na bankovne račune.

“Nakon isteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura banke više neće pružati uslugu zamjene valute. Od tog dana nadalje kunski gotov novac moći će se zamijeniti za eure isključivo u HNB-u, koji će to činiti bez naknade. Pritom za zamjenu novčanica kuna neće biti postavljen krajnji rok (novčanice će se moći zamijeniti za eure u bilo kojem trenutku u budućnosti) dok će se kovanice kuna i lipa moći mijenjati do isteka tri godine od dana uvođenja eura”, poručili su iz HNB-a.

Izvor: net.hr, HNB, tportal

Što je to D-U-N-S broj ...

 

DUNS broj jedinstveni je deveteroznamenkasti broj koji identificira poslovne subjekte na osnovi lokacije. Dodijeljen i održavan od strane Dun & Bradstreet (D&B), DUNS broj se široko koristi kao standardni poslovni identifikator.

Vaš DUNS broj upotrebljavat će se za provjeru identiteta i statusa pravne osobe vaše organizacije kao dio našeg postupka provjere upisa, posebno u vezi s internetskim uslugama, razvojem igara / aplikacija (poput SSL-a), Trust Seal na vašoj web stranici ili vašem Appleu / Googleov račun za razvoj aplikacija - čak i s aplikacijama kreditnim i financijskim institucijama.

Vaš DUNS broj bit će izravno povezan s kreditnom datotekom vaše tvrtke i igrat će važnu ulogu u potrazi za kreditom i financiranjem vaše tvrtke. Uz DUNS broj i poslovno-kreditno izvješće, zajmodavci, dobavljači i vjerovnici sada će moći bolje procijeniti kreditnu sposobnost vašeg poslovanja.

Sustav D-U-N-S primjenjuje se u cijelom svijetu.

Svoj broj možete pronaći na sljedećoj web-lokaciji tvrtke D&B ili se na njoj prijaviti za ishodovanje istog: www.dnb.com

Kako treba izgledati račun prema inozemstvu...

 

Ako poslujete s inozemstvom, bilo da ste u sustavu PDV-a ili ne, važno je znati koja je zakonska regulativa na snazi i koje su vaše obveze kako biste mogli ispravno obavljati svoju djelatnost i plasirati svoje proizvode i usluge na inozemno tržište. Također,  bitno je znati koje se stavke navode prilikom fakturiranja proizvoda, odnosno usluga.

Što treba sadržavati inozemni račun?

Prilikom sastavljanja inozemnog računa, potrebno je znati sljedeće stvari:

1. iznosi na računima iskazuju se u kunama, a uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklađuje iskazan u kunama,
2. ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice utvrđeni u stranoj valuti, za predračun u kune koristi se srednji tečaj HNB-a na dan nastanka obveze obračuna PDV-a,
3. potrebno je dodati zakonsku odredbu o oslobađanju plaćanja PDV-a.
4. potrebno je dodati sve stavke propisane Zakonom o fiskalizaciji.

U nastavku vam donosimo linkove koji vam mogu koristiti pri izračunavanju internacionalizacije:

1. Zahtjev za PDV ID broj: bit.ly/PDV-ID-broj,

2. Pregled VIES baze: bit.ly/VIESbaza,

3. Prijava stjecanja dobara: bit.ly/prijava-stjecanja-dobara,

Upute za popunjavanje prijave za stjecanje dobara: bit.ly/upute-prijava-za-stjecanje-dobara,

4. Zbirna prijava (ZP obrazac): bit.ly/ZP-obrazac,

Upute za popunjavanje zbirne prijave (ZP obrasca): bit.ly/upute-ZP-obrazac,

5. Zahtjev za EORI broj: bit.ly/zahtjev-za-eori-broj,

6. Provjera baze EORI broja: bit.ly/validacija-eori-broj,

7. Nadležne carinarnice za ishođenje EORI broja: bit.ly/adrese-carinskih-ureda.

Izvor: Plavi ured i Porezna uprava

Online trgovina i obračun PDV-a ...

 

Trgovina putem Interneta (Internet trgovina, on-line trgovina ili web trgovina) je oblik elektroničkog poslovanja koji se ostvaruje na način da se različiti proizvodi i usluge nude i naručuju putem Interneta. Obavljanje Internet trgovine odnosno prodaje robe putem interneta smatra se uslugom informacijskog društva. Pod uslugama informacijskog društva smatra se usluga koju davatelj usluga (trgovac/prodavatelj) uz naknadu pruža elektroničkim putem na zahtjev korisnika (kupca/potrošača), a posebno Internet prodaja robe i usluga, nuđenje podataka na internetu, reklamiranje putem interneta, elektronički pretraživači, te mogućnost traženja podataka i usluga koje se prenose elektroničkom mrežom, posreduju u pristupu mreži ili pohranjuju podaci korisnika. Internet trgovina (prodaja robe/usluga putem web shopa) može se obavljati kroz oblik:

• Internet trgovine na veliko ili prodaje robe na daljinu na veliko ◽ kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost,
• Internet trgovine na malo ili prodaje robe na daljinu na malo ◽ kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima.

U svrhu oporezivanja PDV-om isporuka dobara koja se prodaju putem Interneta, potrebno je odrediti mjesto oporezivanja te isporuke, odnosno radi li se o tuzemnoj isporuci ili se roba isporučuje kupcima u drugu državu članicu ili se izvozi u treću zemlju. Ako prodavatelj robu koju prodaje putem Internet trgovine na veliko i/ili malo, sa skladišta/prodavaonice u RH isporučuje u drugu državu članicu EU-a potrebno je utvrditi da li se roba prodaje kupcu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici (B2B), ili osobi koja nije porezni obveznik (B2C). U slučaju kada se roba prodaje putem Interneta i šalje u drugu državu članicu kupcima koji su krajnji potrošači (B2C), primjenjuju se posebne odredbe o oporezivanju PDV-om.

Isporuke na daljinu – odredbe u primjeni do 30.6.2021.

Prodaja na daljinu (“distance selling”) je oblik prodaje u kojem se roba nudi putem kataloga, Interneta, TV prodaja ili putem trgovačkih predstavnika. Kod isporuka dobara na daljinu isporučitelj sam (vlastitim dostavnim vozilima) ili neka osoba po njegovom nalogu (npr. kurirske službe) otprema dobra u drugu državu članicu kupcima koji nisu obveznici PDV-a, odnosno koji se u smislu PDV-a smatraju krajnjim potrošačima (B2C). Isporuke na daljinu su također isporuke dobara koja se otpremaju, ali mjesto isporuke je posebno definirano odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ i slijedom toga čl. 13. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 - 138/20; u nastavku: Zakon o PDV-u).

Prema trenutno važećim odredbama, prodaja dobara na daljinu oporezuje se prema načelu države podrijetla, odnosno PDV-om države članice isporučitelja do prelaska praga isporuke. Dakle, isporuka dobara za krajnju potrošnju oporezuje se po načelu države podrijetla te isporučitelj zaračunava PDV države članice u kojoj se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca, pod uvjetom da ukupna vrijednost isporuka (bez PDV-a) koje obavi isporučitelj u prethodnoj, odnosno u tekućoj kalendarskoj godini nije prešla prag isporuke koji je propisala druga država članica.

• Države članice propisuju prag isporuke u visini od 35.000 EUR do 100.000 EUR-a.
• U Republici Hrvatskoj primjenjuje se prag isporuke u iznosu od 270.000,00 kn.

Navedeno znači da isporučitelj iz RH, koji isporučuje dobra na daljinu krajnjim potrošačima u drugu državu članicu, obračunava hrvatski PDV ako se dobra nalaze u RH na početku otpreme/prijevoza do kupca, dok ukupna vrijednost dobara ne prijeđe prag isporuke koji je odredila ta druga država članica. Nakon što prijeđe prag isporuke, hrvatski isporučitelj se mora registrirati za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici i na obavljene isporuke obračunati PDV te države.

• Ako prodavatelj sa sjedištem u RH prodaje putem web-a dobra kupcima – krajnjim potrošačima u nekoj državi članici EU-a, obračunava hrvatski PDV dok ne prijeđe prag isporuke te države.

U obrnutom slučaju, kada isporučitelj iz druge države članice, primjerice Austrije, isporučuje dobra na daljinu krajnjim potrošačima u RH, obračunava austrijski PDV ako se dobra nalaze u Austriji na početku otpreme ili prijevoza do kupca, dok ukupna vrijednost isporučenih dobara ne prijeđe prag isporuke od 270.000,00 kn. Nakon što prijeđe prag isporuke, strani isporučitelj se mora registrirati za potrebe PDV-a u RH, na obavljene isporuke obračunati hrvatski PDV te obvezu iskazati u Obrascu PDV u RH.

• Kada hrvatski građani kupuju putem web-a robu od prodavatelja iz neke države članice EU-a, na tu robu bit će obračunat PDV te države, ako EU prodavatelj nije prešao prag isporuke u RH.

 Nove odredbe u primjeni od 1. srpnja 2021.

Od 1. srpnja 2021. brišu se odredbe o pragu isporuke, te se počinju primjenjivati odredbe Zakona o PDV-u, kojima se propisuje da se mjestom isporuke za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a smatra mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku u kojem otprema ili prijevoz dobara kupcu završava. Navedeno znači da će isporučitelj iz RH, koji isporučuje dobra na daljinu krajnjim potrošačima u drugu državu članicu, obračunavati PDV države članice odredišta dobara.

• Od 1.7.2021. primjena posebnog postupka oporezivanja proširuje se na sve usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici i na prodaju dobara na daljinu te se uvodi OSS ( One Stop Shop).
• Na razini EU-a se od 1.7.2021. počinje primjenjivati jedinstveni prag od 10.000,00 EUR-a, što preračunato u kune iznosi 77.000,00 kn, a koji obuhvaća:
• telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja te elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici u drugim državama članicama,
• prodaju dobara na daljinu unutar EU-a.

Stoga, ako je porezni obveznik u prethodnoj i tekućoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka koje ulaze u prag manju od 77.000,00 kn, mjesto oporezivanja navedenih isporuka je u državi članici sjedišta isporučitelja. U trenutku prelaska praga, mjesto oporezivanja je mjesto prebivališta primatelja usluga i mjesto gdje završava prijevoz dobara kupcu.

Dakle, od 1.7.2021. počinje primjena posebnog postupka oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar EU-a, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Svrha tog posebnog postupka je omogućiti poreznim obveznicima ispunjavanje obveze PDV-a prema svim državama članicama EU-a u jednoj državi članici podnošenjem prijave PDV-a putem elektroničkog sustava OSS (One Stop Shop).

Izvor: TEB

Obveza dostave platne liste radniku...

 

U tekstu Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Narodne novine, br. 32/15 i 35/17) nije izrijekom naveden način dostave obračuna radniku.

Uzimajući u obzir da je obveza poslodavca da radniku uruči obračun njegove plaće, mišljenja smo da poslodavac može izabrati na koji će način radniku istu uručiti, što bi podrazumijevalo i mogućnost kreiranja zajedničke potpisne liste, na kojoj bi svaki radnik, svojim potpisom potvrdio primitak iste.

U slučaju kada se obračun isplaćene plaće ne dostavlja radniku izravno već se pakira u omotnicu (kuvertu) i šalje poštom ili putem neke ovlaštene osobe, poslodavac može na obrazac unijeti datum kada je pokrenuo postupak predaje navedenog obračuna radniku.

Sukladno navedenome, poslodavac može samostalno izabrati način dostave obračuna isplaćene plaće radniku (osobno, poštom, e-poštom), a ukoliko zbog objektivnih razloga uzrokovanih bolešću radnika ili njegovim izostankom s posla zbog korištenja godišnjeg odmora to nije u mogućnosti učiniti, dužan je obračun isplaćene plaće predati radniku odmah nakon prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

Radnike koji iz neopravdanog razloga odbijaju primiti obračun isplaćene plaće poslodavac može pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati im na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povreda radnih obveza.

Izvor: MRMS

Zapošljavanje državljana trećih zemalja...

 

Od 1. siječnja 2021. godine Vlada RH više ne utvrđuje godišnju kvotu za zapošljavanje državljana trećih zemalja, a poslodavci koji žele zaposliti državljana treće zemlje moraju najprije od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražiti provođenje testa tržišta rada. Tek ako test tržišta rada pokaže da u evidenciju nezaposlenih osoba nema domaćih radnika koji ispunjavaju uvjete za zapošljavanje, poslodavac može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.

Iznimno, poslodavci nisu obvezni tražiti provođenje testa tržišta rada za zanimanja koja su obuhvaćena Odlukom o zanimanjima za koja poslodavac nije obvezan zatražiti provođenje testa tržišta rada, a to su:

zidar

tesar

armirač

betonirac

zavarivač

fasader

monter građevinskih elemenata

rukovatelj građevinskim strojevima

klesar

rukovatelj kranom

stolar

radnik visokogradnje

radnik niskogradnje

monter cjevovoda

soboslikar i ličilac

krovopokrivač

vodoinstalater

elektroinstalater

instalater grijanja i                 klimatizacije

hidroizolater

monter metalnih konstrukcija

polagač keramičkih pločica

podopolagač

izolater

limar

bravar

elektromonter

električar održavanja

vozač teretnog vozila

vozač teretnog vozila s prikolicom

automehaničar

autolakirer

autolimar

kožarski radnik

krojitelj krzna i kože

kuhar nacionalne kuhinje

slastičar

pekar

mesar

programer

dizajner korisničkog sučelja

sistemski administrator.

Poslodavac koji državljanina treće zemlje želi zaposliti u jednom od gore navedenih zanimanja izravno podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, bez provođenja testa tržišta rada, i to elektroničkim putem na internetskoj stranici HZZ-a.

Izvor: RRIF