Direktor i sklapanje ugovora o radu

Zakon o radu propisuje da fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može, ali i ne mora kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.

Dakle, sve dok direktor obavlja samo poslove vođenja tvrtke (poslovi člana uprave ili izvršnog direktora), on ne mora sklopiti ugovor o radu s tom tvrtkom kao poslodavcem, pa kao takav može biti i u radnom odnosu u nekoj drugoj tvrtki ili kod drugog poslodavca.

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

TKO IMA PRAVO NA OTPIS KOMORSKOG DOPRINOSA ZA 1.TROMJESEČJE 2021.G.

Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore na svojoj je sjednici donio Odluku o uvjetima i kriterijima za otpis komorskog doprinosa u slučaju izvanrednih događaja ili stanja – COVID-19 za I. tromjesečje (siječanj-ožujak) 2021. godine, a ista je stupila na snagu 15. ožujka 2021. godine

Članovi koji, sukladno „Uputi Porezne uprave o provedbi mjere nadoknade dijela ili svih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19)“ za veljaču 2021., obavljaju niže navedenu pretežitu djelatnost imaju pravo na otpis komorskog doprinosa za prvo tromjesečje 2021. godine uz podnošenje zahtjeva:

55.30 Kampovi i prostori za kampiranje

55.90 Ostali smještaj

56.10 Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane

56.21 Djelatnosti keteringa

56.29 Ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane

56.30 Djelatnosti pripreme i usluživanja pića

85.10 Predškolsko obrazovanje

85.20 Osnovno obrazovanje

85.31 Opće srednje obrazovanje

85.32 Tehničko i strukovno srednje obrazovanje

85.41 Obrazovanje nakon srednjeg koje nije visoko

85.42 Visoko obrazovanje

85.51 Obrazovanje i poučavanje u području sporta i rekreacije

85.52 Obrazovanje i poučavanje u području u području kulture

85.53 Djelatnosti vozačkih škola

85.59 Ostalo obrazovanje i poučavanje

85.60 Pomoćne uslužne djelatnosti u obrazovanju

90.01 Izvođačka umjetnost

90.02 Pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti

90.03 Umjetničko stvaralaštvo

90.04 Rad umjetničkih objekata

91.01 Djelatnosti muzeja

91.02 Djelatnosti knjižnica i arhiva

91.03 Rad povijesnih mjesta i građevina te sličnih zanimljivosti za posjetitelje

91.04 Djelatnosti botaničkih i zooloških vrtova i prirodnih rezervata

92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja

93.11 Rad sportskih objekata

93.12 Djelatnost sportskih klubova

93.13 Fitnes centri

93.19 Ostale sportske djelatnosti

93.21 Djelatnosti zabavnih i tematskih parkova

93.29 Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti d.n.

Nadalje, članovi Hrvatske obrtničke komore koji su korisnici mjere u sklopu „Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID-19) i posljedicama katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije“ za siječanj-veljaču 2021. Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (dalje u tekstu: mjera) mogu podnijeti zahtjev za otpis komorskog doprinosa, ako obavljaju pretežitu djelatnost:

47.82 Trgovina na malo tekstilom, odjećom i obućom na štandovima i tržnicama

47.89 Trgovina na malo ostalom robom na štandovima i tržnicama

49.39 Ostali kopneni prijevoz putnika, d.n. - izleti i druge povremene prijevozne usluge

79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima - djelatnosti turističkih vodiča

82.30 Organizacija sastanaka i poslovnih sajmova

U ovom je slučaju potrebno je, uz ispunjeni Zahtjev za otpis komorskog doprinosa, dokazati pravo na korištenje mjere ispisanom Poreznom knjigovodstvenom karticom (PKK) iz Jedinstvenog portala Porezne uprave za I. stup obveznog mirovinskog osiguranja za obrtnika.

Zahtjev za otpis komorskog doprinosa obvezno se podnosi u pisanom obliku, najkasnije do 30. travnja 2021. godine.

Otpis komorskog doprinosa može se odobriti ako je plaćen komorski doprinos za prethodna razdoblja.

Pretežitom djelatnošću smatra se djelatnost koja je kao takva upisana u Obrtni registar. Ako djelatnost koja je osnovni izvor primitaka/prihoda obrta u Obrtnom registru nije upisana kao pretežita, potrebno je odgovarajućim vjerodostojnim ispravama dokazati koja je djelatnost pretežita kao osnovni izvor primitaka/prihoda.

Član Hrvatske obrtničke komore za već uplaćeni iznos komorskog doprinosa za I. tromjesečje 2021. godine, a uz odobren zahtjev može zatražiti povrat ili koristiti preplatu za sljedeća razdoblja.

Obrazac Zahtjeva za otpis komorskog doprinosa moguće je preuzeti ovdje: https://www.hok.hr/.../obrazac_zahtjev-otpis_2021%20GDPR...

S obzirom da je obrazac moguće ispunjavati potrebno ga je otvoriti programom Adobe pa obratite pažnju na preferirani način otvaranja .pdf dokumenta u vašim postavkama na računalu.

Ispod ove objave uz Obrazac Zahtjeva za otpis komorskog doprinosa dostupna je i Odluka Upravnog odbora HOK-a te popis područnih komora kojima je potrebno dostaviti ispunjeni zahtjev.

https://www.hok.hr/.../obrazac_zahtjev-otpis_2021%20GDPR...

https://www.hok.hr/.../Odluka%20o%20uvjetima%20i...

Obrtnici s područja Istarske županije koji udovoljavaju uvjete za otpis, obrazac zahtjeva za otpis komorskog doprinosa mogu uputiti na e-mail: kd@ok-istre.hr

Izvor: H.O.K.

POMAGANJE U OBRTU OD STRANE ČLANOVA OBITELJSKOG DOMAČINSTVA

Naspram poduzeću u kojem nije moguće da član obitelji pomaže dok sukladno čl 30. Zakona o obrtu (NN 143/13), predviđena je i mogućnost pomaganja od strane članova obiteljskog domaćinstva bez prisustva vlasnika obrta ili poslovođe.

Članovima obiteljskog domaćinstva, u smislu ovog Zakona smatraju se: bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način.

Kada se radi o obavljanju vezanog obrta, član obiteljskog domaćinstva koji pomaže obrtniku tijekom njegove odsustnosti mora ispunjavati i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, te posebne zdravstvene uvjete ako je to propisano posebnim zakonom.

Obrtniku mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, a to su bračni drug, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive i privređuju, odnosno zajedno ostvaruju prihode i zajedno ih troše. Te osobe ne moraju u obrtu zasnovati radni odnos.

Prema ovom novom Zakonu o obrtu, pomaganje je moguće i bez prisutnosti obrtnika, no ako se radi o vezanom obrtu za čije je obavljanje propisana potrebna stručna sprema, tada i član kućanstva koji pomaže dok je obrtnik odsutan, mora imati odgovarajuću stručnu spremu.

Zakon ne propisuje ograničenja za članove kućanstva u pogledu njihova radnog statusa, kao niti u pogledu vremena koliko mogu pomagati u obavljanju djelatnosti obrta. Iz toga proizlazi zaključak da i onaj član kućanstva koji ima vlastiti obrt može pomagati udrugom članu kućanstva u obavljanju obrta, naravno pod uvjetom da kao članovi zajedničkog kućanstva zajednički privređuju i zajednički troše.

Izvor: H.O.K.

Povrat poreza na dohodak i prireza za 2020.g. - NOVOST

Zakon se promjenio glede povrata poreza.... mladi će najbolje profitirati :-)

Razlog ovom većem povratu poreza su zakonske izmjene prema kojima je porezno rasteretilo mlade umanjenjem obveze poreza na dohodak i prireza na dohodak, sto posto (100%) za mlade do 25 godina i pedeset posto (50%) za one od 26 do 30 godina.

Važno je napomenuti da se pravo na povrat plaćenog poreza po toj osnovi ostvaruje samo na temelju 'nesamostalnog rada', odnosno klasičnog radnog odnosa za nekog poslodavca. Mladima koji su ove godine radili samo honorarno, preko ugovora o djelu, odnosno bili su primatelji drugog dohotka, uplaćeni se porez neće vraćati po automatizmu kao i njihovim zaposlenim vršnjacima, već će se na njih primjenjivati stara porezna pravila.

Izračune o povratu preplaćenog poreza u slučaju mladih napravit će Porezna uprava na temelju podataka kojima raspolaže o njihovim primanjima. To znači da mladi zaposlenici ne moraju podnositi poreznu prijavu, već će im iznos preplaćenog poreza na koji ostvaruju pravo utvrditi Porezna uprava. Isto vrijedi i za najveći dio zaposlenika koji plaćaju porez na dohodak i prirez: i podatke o njihovim primanjima poreznici već imaju pa ni oni ne moraju podnositi poreznu prijavu. Naravno, osim u slučaju kada očekuju povrat po nekoj osnovi o kojoj poreznici nisu obaviješteni.

Svi koji moraju sami podnijeti prijavu poreza na dohodak, a žele povrat, mogu to učiniti do kraja veljače.  Kako je 28. veljače ove godine nedjelja, posljednji dan za podnošenje prijava za 2020. godinu je ponedjeljak, 1. ožujka.
Obrasci za one koji moraju sami podnijeti poreznu prijavu dostupni su na internet stranici Porezne uprave, a građani ih mogu mogu podnijeti putem sustava ePorezna​ ili nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak privremena porezna rješenja o utvrđenom godišnjem dohotku te razlici poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat poreznim obveznicima dostavit će se najkasnije do 30. lipnja 2021. do kada će se izvršiti i povrat onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak - odgovaraju iz Porezne uprave na upit Hine hoće li i ove godine, kao što je to bilo lani, isplata povrata poreza na dohodak ići u lipnju, dok je ranijih godina uobičajeno kretala u kolovozu. 

Redovni se postupak odnosi na nekoliko kategorija poreznih obveznika koji su dužni sami predati godišnju prijavu poreza na dohodak za proteklu godinu (obrazac DOH). Takvu obvezu imaju građani koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, kao što su obrtnici, djelatnosti slobodnih zanimanja, oni u djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga. Obvezu prijave poreza imaju i članovi posada brodova u međunarodnoj plovidbi.
Ti porezni obveznici su dužni godišnju prijavu podnijeti do kraja veljače, a kako je 28. veljače ove godine nedjelja, zadnji dan za podnošenje prijava za 2020. godinu je ponedjeljak, 1. ožujka.
Iz Porezne uprave u odgovoru na upite o godišnjim prijavama poreza na dohodak za 2020. godinu napominju i da je za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost propisano da se poslovnim primicima poreznog razdoblja ne smatraju primici po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja posebnih okolnosti propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak. Također, porezno priznatim izdacima, koji ne uvećavaju osobni odbitak, smatraju se i sve donacije dane pravnim ili fizičkim osobama koje se odnose na otklanjanje posljedica katastrofe prema Odluci o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom (primjenjuje se prilikom podnošenja godišnjih prijava za 2020.)

Za većinu građana, ipak, provodi se posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a njega na osnovu podataka o ostvarenom ukupnom godišnjem dohotku s kojima raspolaže Porezna uprava i ona ga provodi po službenoj dužnosti. 
Građani za koje će se provesti poseban postupak mogu najkasnije u ponedjeljak, 1. ožujka, podnijeti obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku (ZPP-DOH), kako bi iskoristili propisana prava na umanjenje dohotka tj. radi priznavanja poreznih olakšica.
Građani putem tog obrasca dostavljaju podatke kojima Porezna uprava ne raspolaže, na temelju kojih mogu ostvariti prava na dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, stupanj i vrstu utvrđene invalidnosti, prebivalište na potpomognutom području prve skupine i području Grada Vukovara, ili pravo na dio doprinosa za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.
Oba obrasca (DOH i ZPP-DOH) dostupna su na internet stranici Porezne uprave, a građani ih mogu mogu podnijeti putem sustava ePorezna​ odnosno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu. 

Na internet stranici Porezne uprave dostupan je i informativni kalkulator obračuna poreza i prireza.

„Prvi posjet“ inspektora poreznom obvezniku - NOVOST 01.01.2021.

Novost je povratak inspektora u ispostave!

Novom organizacijom Porezne uprave od 8.rujna 2020.godine raspoređeno je 152 inspektora po ispostavama koji će među ostalim odrađivati novu mjeru „prvi posjet“.

Inspektori će obavljati poslove provjere – „prvi posjet“ poreznom obvezniku te poslove ostalih činjenica bitnih za oporezivanje:

 nadzor

 procjenu gospodarske snage novog poduzetnika

 povremenu provjeru podataka radi ažuriranja poreznih evidencija

 prikupljanje podataka bitnih za oporezivanje provjerom ili nadzorom na terenu

 praćenje fizičkih i pravnih osoba i njihov status obveznika poreza na dohodak ili dobit

 praćenje poduzetnika koji ostvaruju dohodak od najma i dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima

 praćenje obveznika koji ostvaruju poticaje od poljoprivrede i šumarstva

 sudjelovanje u akcijama nadzora fiskalizacije

Posjet se primjenjuje od 1.siječnja 2021.godine kod novoosnovanih poreznih obveznika nakon upisa u RPO, no prema potrebi obavljat će se i periodične provjere promjene podataka bitnih za ažuriranje poreznih registara.

PRVI POSJET poreznom obvezniku

Postupanje prije odlaska u prvi posjet

Prema čl.83 OPZa inspektor je dužan obveznika obavijestiti o dolasku 15 dana prije obavljanja očevida telefonom ili elektroničkom poštom pri čemu treba naglasiti da se ne radi o poreznom nadzoru već o provjeri činjenica bitnih za oporezivanje.

Inspektor provjerava:

 na kojoj adresi posluje porezni obveznik

 ima li zaposlenih

 oglašava li se na tržištu

 je li obveznik u sustavu PDVa

 ima li obveznik PDV ID broj

 je li porezni obveznik poslovao ili trenutno posluje kao osnivač ili odgovorna osoba u nekom drugom društvu ili je vlasnik obrta, te ako da dodatno provjerava je li u poslovanju bilo

 stečaja i/ili likvidacije

 otpisa dugova

 suspendiranja ili odbijanja PDV ID broja

 poreznog nadzora (jesu li utvrđene nepravilnosti)

 povezanih društava

Prije dolaska poslat će upitnik kojeg porezni obveznik treba popuniti, a prilikom posjete će neposrednim opažanjem i razgovorom sa obveznikom zapisivati utvrđene činjenice.

UPITNIK

PITANJA ZA POREZNOG OBVEZNIKA KOD PRVOG POSJETA

Pitanja o poslovnom prostoru i zaposlenicima:

1. Obavlja li porezni obveznik djelatnost u vlastitom ili unajmljenom prostoru?

(priložiti vlasnički list/ugovor o najmu/kupoprodajni ugovor)

2. Detaljan opis poslovnog prostora (veličina prostora, opremljenost, npr. broj stolova u ugostiteljskom objektu, veličina terase i drugi bitni podaci koji se tiču poslovnog prostora, rješenje ureda za gospodarstvo)

3. Da li je u tom poslovnom prostoru već netko prije poslovao i tko?

4. Ima li skladište? (vlastito ili unajmljeno-ugovor)

5. Dugotrajna imovina /Osnovna sredstva/ pozajmice vlasnika (vlastita ili unajmljena-ugovor)

6. Odgovorne osobe i zaposlenici? (imena odgovornih osoba, broj zaposlenika)

(ime i prezime, e-mail, broj mobitela, telefona) odgovorne osobe i knjigovodstva)

Pitanja o poslovanju i transakcijama:

1. Koja je glavna djelatnost poreznog obveznika?

Detaljan opis budućeg poslovanja; kojom vrstom robe će poslovati, odnosno koje usluge će pružati; kada očekuje prve promete; gdje će se obavljati poslovanje; kako će se oglašavati na tržištu.

2. Hoće li porezni obveznik poslovati s EU/trećim zemljama? (isporuke/stjecanja; uvoz/izvoz)

Ako da, s kojim poslovnim partnerima (PDV ID broj, porezni broj; kako je uspostavljen kontakt s njima; na koji način će se odvijati poslovanje)

3. Ima li porezni obveznik otvoren račun u drugoj državi (ako ima u kojoj državi i koji je broj računa) / plaćanje preko pay pal ili Revolut računa ?

4. Ima li porezni obveznik već ugovorene poslove s kupcima/dobavljačima u tuzemstvu ili inozemstvu?

Ako da, koji su to poslovi i poslovni partneri? Postoje li pisani ugovori o suradnji s kupcima/dobavljačima? Da li je porezni obveznik bio u poslovnom prostoru kupca/dobavljača?

(Napomena: kod nabave dobara od nestajućeg trgovca obično nema stvarnih kontakata s direktorom, koji je ionako samo formalno direktor).

5. Da li su dogovoreni poslovi ugovoreni direktno s kupcem/dobavljačem ili preko posrednika?

6. Na koji način porezni obveznik obično kontaktira s kupcima/dobavljačima? (telefon, e-pošta, Skype…)

7. Neaktivna i povezana društva (ispis iz PBZO-a u prilogu) i potvrda poreznog obveznika o udjelima u navedenim društvima

Postupanje tijekom prvog posjeta

Inspektor provjerava podatke upisane u RPO i prikuplja druge podatke bitne za oporezivanje te sastavlja zapisnik u kojem navodi:

 koga je zatekao na adresi

 upisuje kontakt osobu – ime i prezime, email, broj mobitela, telefona odgovorne osobe i knjigovodstva ako isti nisu dostavljeni kod upisa u RPO

 opisuje poslovni prostor

 ima li skladište

 ima li vlastita ili unajmljena osnovna sredstva

 broj zaposlenika

 hoće li obveznik poslovati s EU/trećim zemljama

 ima li obveznik već ugovorene poslove s kupcima/dobavljačima u tuzemstvu

 jesu li dogovoreni poslovi ugovoreni direktno ili preko posrednika

 na koji način obveznik obično kontaktira s kupcima/dobavljačima

Zapisnik potpisuje inspektor i porezni obveznik/opunomoćenik pri čemu porezni obveznik može iznijeti primjedbu ili odbiti potpisati zapisnik što se obvezno unosi u sam zapisnik.

RPO

Upis u registar poreznih obveznika vrši sam obveznik putem obrasca RPO kao fizička osoba ili nadležno tijelo ako se radi o pravnoj osobi, u roku 8 dana od početka obavljanja djelatnosti.

Ako je porezni obveznik osnivanje pokrenuo putem sustava START, zatražio PDV ID broj i/ili ulazak u sustav PDVa upis u RPO vrši se prioritetno, isti dan po zaprimanju obrasca a najkasnije u roku 48 sati od trenutka zaprimanja.

Prema čl.68 OPZa porezni obveznik je dužan prijaviti sve činjenice bitne za oporezivanje, a osobito premještaj radionica ili stalne poslovne jedinice, početak obavljanja gospodarske djelatnosti, broj poslovnog računa izvan RH, izravno ili neizravno stjecanje više od 50% udjela ili većinskih članskih prava u tuzemnom ili inozemnom trgovačkom društvu, osobe koje su nad njim izravno ili neizravno stekle više od 50% udjela ili većinska članska prava i druge činjenice koje mogu biti od utjecaja za obračun, utvrđivanje i naplatu poreza.

Prijavu činjenica bitnih za oporezivanje potrebno je dostaviti u roku 30 dana od dana nastanka činjenice koju treba prijaviti.

Obrazac RPO podnosi se za dohodak od:

 obrtničke djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke

 imovine prema čl.56. – 58. Zakona

 nesamostalnog rada iz ili u inozemstvu i u diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja u RH ima diplomatski imunitet

 imovine i imovinskih prava iz inozemstva

 kapitala i drugog dohotka iz inozemstva

 obrtničke djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova uz paušalno oporezivanje prema čl.82. Zakona

 djelatnosti slobodnih zanimanja iz čl.29. st.2.t.4.

28. Potpora za samozapošljavanje

Potpora za samozapošljavanje može se dodijeliti za četiri skupine korisnika:

1. Skupina - do 130.000,00 kn:

Dodjeljuje se za registraciju djelatnosti koje pripadaju u sljedeća područja razvrstana po NKD-u:

(C) prerađivačka industrija (odjeljci 10– 3)

2. Skupina - do 100.000,00 kn:

Dodjeljuje se za registraciju djelatnosti koje pripadaju u sljedeća područja razvrstana po NKD-u:

(B) rudarstvo i vađenje (odjeljci 05-09)

(D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (odjeljak 35)

(E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda i gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (odjeljci 36-39)

(F) građevinarstvo (odjeljci: 41-43)

3. Skupina – do 75.000,00 kn:

Dodjeljuje se za registraciju djelatnosti koje pripadaju u sljedeća područja razvrstana po NKD-u:

(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (svi odjeljci osim 47.99)

(H) Prijevoz i skladištenje

(I) Djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (samo odjeljak 56)

(J) Informacije i komunikacije

(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

(R) Umjetnost, zabava i rekreacija (svi odjeljci osim 93.19)

(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (svi odjeljci osim: 69.1)

4. Skupina – do 55.000,00 kn:

Dodjeljuje se za registraciju djelatnosti koje pripadaju u sljedeća područja razvrstana po NKD-u:

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (svi odjeljci osim: 77, 78 i 79)

(P) Obrazovanje

(S) Ostale uslužne djelatnosti (svi odjeljci osim 94)

Potpora za samozapošljavanje dodjeljuje se primjenom:

- fiksnog iznosa

- varijabilnog iznosa

Fiksni iznos potpore je unaprijed određen za inicijalne troškove registracije poslovnog subjekta, troškove rada jedne zaposlene osobe na puno radno vrijeme te uobičajene tekuće troškove za prvih nekoliko mjeseci poslovanja (trošak knjigovodstva, zakup poslovnog prostora, obvezne članarine, administrativni troškovi i troškovi sitnog inventara, troškovi izrade mrežne stranice i oglašavanja i slično).

Fiksni iznos potpore dodjeljuje se u visini od 40.000 kn za registraciju obrta s paušalnim oporezivanjem, te u visini od 55.000 kn za registraciju svih ostalih vrsta poslovnih subjekata (dohodovni obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i sl.), bez potrebe pravdanja navedenih iznosa u Troškovniku koji je sastavni dio poslovnog plana.

Varijabilni iznosi razlikuju se ovisno o djelatnostima za koje se dodjeljuje potpora, a prihvatljivi troškovi mogu se razvrstati u 8 kategorija:

- kupnja strojeva, tehnike, alata i opreme neophodnih za obavljanje djelatnosti te koji traju, odnosno koriste se u vremenu dužem od jedne godine

­- kupnja odgovarajuće informatičke opreme potrebne za rad

- ­kupnja ili zakup licenciranih IT programa

- edukacije koje su vezane uz djelatnost, a koje su provedene i plaćene do propisanog roka za dostavu dokumentacije o namjenskom utrošku sredstava – najviše 30% od iznosa potpore

­- kupnja novih prijevoznih sredstava (neophodnih za obavljanje djelatnosti)*

­- kupnja sirovine i potrošnog materijala potrebnih za obavljanje djelatnosti (samo: C prerađivačka industrija)

­- kupnja franšiza

­- usluge koje su neophodne za korištenje kupljene opreme (npr. instalacija, montiranje, sklapanje…)

Prihvatljiv trošak je i PDV iskazan na računima, a koji nije povrativ prema nacionalnim propisima o PDV-u.

Sve ostale vrste troškova koje nisu nabrojane, ne mogu biti prihvatljive za financiranje.

Navedeni prihvatljivi troškovi moraju:

- biti navedeni u obrascu Troškovnika

- biti nužni za izvođenje aktivnosti navedenih u Poslovnom planu

- biti u skladu s realnim trenutnim tržišnim cijenama

- biti evidentirani na računu poslovnih subjekta u poreznoj ili računovodstvenoj dokumentaciji, s originalima dokumenata koji dokazuju navedene troškove.

27. ŠTO JE TO INTRASTAT ?

Intrastat - sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni između zemalja članica Europske unije (EU).

Obveznik izvještavanja za Intrastat je svaki poslovni subjekt, obveznik PDV-a, čija godišnja vrijednost robne razmjene sa zemljama EU-a prelazi prag uključivanja bilo za otpreme bilo za primitke ili za oba trgovinska toka.

Vrijednost praga uključivanja za 2020. za primitke iznosi 2 200 000 kuna, a za otpreme 1 200 000 kuna.

Vrijednost praga uključivanja za 2021. za primitke iznosi 2 500 000 kuna, a za otpreme 1 300 000 kuna. N O V O !

U skladu s EU-om i nacionalnim zakonskim okvirima svi poslovni subjekti u Republici Hrvatskoj (rezidenti i nerezidenti) koji:

1. obavljaju robnu razmjenu s drugim državama članicama EU-a

2. imaju hrvatski PDV broj

3. prelaze godišnju vrijednost praga uključivanja u Intrastat

OBVEZNI su SAMOSTALNO se prijaviti u sustav Intrastat Republike Hrvatske!

KADA se prijaviti u sustav Intrastat?

Prijavu u sustav Intrastat potrebno je izvršiti u mjesecu prelaska godišnjeg praga uključivanja za pojedini tok (primitak ili otpreme) ili za oba toka (ako je u istome mjesecu prekoračen prag i za primitke i za otpreme).

Informacije o vrijednosti robne razmjene s državama članicama EU-a sadržane su u poslovnim knjigama i računovodstvenim evidencijama (npr. komercijalni računi, pro forma računi, skladišne primke, otpremnice, evidencija prodaje na daljinu itd.).

Svi poslovni subjekti, koji se bave poslovima oplemenjivanja i prodajom na daljinu fizičkim osobama (online prodaja), ako prelaze utvrđenu vrijednost praga uključivanja za jedan tok, dužni su sami se prijaviti u sustav Intrastat i podnositi izvješća za istraživanje Intrastat. Izvješća se podnose za oba toka.

A.B. CONSULTING - UMAG

Razmišljate o otvaranju poduzeća ili obrta, treba vam računovodstvo i podrška kod ishodovanja raznih dozvola, potpora ili ste nezadovoljni postojećom uslugom ?

Za vas vršimo poslovne usluge od ishodovanja raznih dozvola, državnih potpora, certifikata do vođenja svih poslovnih knjiga za poduzeća i obrtnike (izrada računa, materijalno knjigovodstvo, osnovna sredstva, obračun plaća, knjiga primitaka i izdataka, glavna knjiga i sve pomoćne knjige koje su zakonski potrebne, itd.).

Dolazimo do Vas prema terminu dogovora preuzeti dokumentaciju tako da ne gubite vaše dragocjeno vrijeme te nudimo instrukcije i konzultanske usluge iz područja računovodstva i financija.

Za dodatne informacije i dogovor oko informativnog sastanka obratite nam se sa povjerenjem na eMail: alin.bozic@gmail.com ili broj telefona 091 / 504 15 23

26. NADOKNADA FIKSNIH TROŠKOVA ZA SIJEČANJ - NOVOSTI

Objavljena je nova Uputa o provedbi mjere nadoknade dijela ili svih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19) za siječanj 2021.

1. Djelatnosti za koje se može tražiti nadoknada fiksnih troškova

Nadoknadu fiksnih troškova (svih ili dijela) mogu tražiti poduzetnici kojima je Odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 27. studenoga 2020. i 8. siječnja 2021. obustavljen rad.

Nadoknada svih ili dijela fiksnih troškova primjenjuje se na poduzetnike kojima je:

• obustavljen rad ugostiteljskih objekata i pružanja ugostiteljskih usluga na poljoprivrednim gospodarstvima, osim za ugostiteljske objekte iz skupine „Hoteli“, „Kampovi“ i vrste Učenički ili Studenski dom ili Akademis iz skupine „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“, a koji smiju usluživati samo goste koji u njima koriste uslugu smještaja odnosno učenike ili studente

• obustavljen rad casina, automat klubova i uplatnih mjesta za klađenje

• obustavljen rad teretana, fitnes centara te sportskih i rekreacijskih centara

• obustavljeno održavanje dječjih i drugih radionica te organiziranje plesnih škola

• obustavljen rad školama stranih jezika osim obavljanja djelatnosti on-line ili na drugi način za održavanje kontakata na daljinu.

Iznimno, pravo na nadoknadu svih ili dijela fiksnih troškova primjenjuje se na poduzetnike kojima je obustavljen rad ugostiteljskih objekata i u slučaju kada u skladu s Odlukama obavljaju dozvoljeni rad pripreme i dostave hrane i pića.

U skladu s time nadoknadu fiksnih troškova (svih ili dijela) mogu tražiti poduzetnici kojima je Odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske obustavljen rad a kojima je pad prihoda/primitaka u siječnju 2021. godine u odnosu na siječanj 2020. godine bio najmanje 60%. Iznimno, poduzetnici koji su započeli s radom tijekom 2020. godine ostvaruju pravo na nadoknadu fiksnih troškova za siječanj 2021. ako im je pad prihoda/primitaka u siječnju 2021. godine u odnosu na studeni 2020. godine bio najmanje 60%.

Poduzetnicima s ostvarenim padom prihoda/primitaka od 60% do 90% nadoknadit će se iznos fiksnih troškova poslovanja razmjerno padu prihoda/primitka, a onima koji su imali pad prihoda/primitaka iznad 90% nadoknadit će se fiksni troškovi poslovanja u cijelosti.

Poduzetnicima u sustavu poreza na dodanu vrijednost priznaju se troškovi bez poreza na dodanu vrijednost.

Pravo na nadoknadu fiksnih troškova ne mogu ostvariti poduzetnici za poslovni prostor u kojem nisu obavljali djelatnost u studenom 2020. godine. Poduzetnici koji su započeli s radom u prosincu 2020. ili u 2021. godini, nemaju pravo na nadoknadu fiksnih troškova jer ne postoji razdoblje za usporedbu radi izračuna pada primitaka/prihoda.

2. Koji fiksni troškovi se mogu nadoknaditi

Nadoknada se može obaviti za slijedeće fiksne troškove:

• mjesečni trošak najma, zakupa odnosno koncesijske naknade poslovnog prostora u kojem se obavlja djelatnost,

• mjesečni trošak najma softverske opreme za fiskalizaciju

• trošak obvezne pričuve,

• mjesečni trošak električne energije, vode uz pripadajuće naknade, plin, troškovi vezani uz korištenje toplinarske mreže i odvoz komunalnog otpada,

• trošak komunalne naknade,

• mjesečni trošak direktne spomeničke rente,

• mjesečna pristojba HRT-a, mjesečna naknada za javno korištenje glazbe, mjesečna pretplata na dnevne, tjedne i mjesečne tiskovine,

• mjesečni trošak interneta i fiksne telefonske linije,

• mjesečni trošak usluge knjigovodstvenog servisa i

• 1/12 iznosa godišnje naknade za priređivanje igara na sreću u casinima, na automatima i igre klađenja, izuzev godišnje naknade za internet klađenja i internet casina.

Ako računi nisu plaćeni prije isplate nadoknade poduzetnici su ih obvezni platiti u roku od 8 dana od dana isplate nadoknade.

3. Predaja zahtjeva za nadoknadu fiksnih troškova

Zahtjev za nadoknadu fiksnih troškova poduzetnici podnose Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Zahtjev je potrebno predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem sustava ePorezna, od 15. veljače 2021. do 15. ožujka 2021. godine.

Iznimno, poduzetnici koji nisu korisnici sustava ePorezna dostavljaju popunjen Zahtjev korištenjem servisa Porezne uprave „Pišite nam“.

U Zahtjevu obvezno se popunjavaju polja:

1. Podaci o podnositelju zahtjeva,

2. Sadržaj zahtjeva, te

3. Činjenice za odlučivanje po zahtjevu.

Po odobrenju Zahtjeva, Ministarstvo financija, Porezna uprava će dostaviti elektroničkim putem Hrvatskom zavodu za zapošljavanje obavijest o statusu Zahtjeva i visini odobrenih fiksnih troškova po poduzetniku.

Hrvatski zavod za zapošljavanje će obaviti isplatu odobrenih fiksnih troškova na naznačeni račun u Zahtjevu.

25. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA ČLANARINE HGK - NOVOST

Novoosnovana trgovačka društva koja su upisana u sudski registar nakon 01.01.2021. oslobođene su plaćanja članarine za HGK u razdoblju od dvije godine od dana osnivanja.

Također, društva novoosnovana i upisana u sudski registar tijekom 2020.g. te su bila oslobođena plaćanja članarine od godine dana od dana osnivanja, produljuje se oslobođenje plaćanja članarine za narednih godinu dana.

Navedeno proizlazi iz čl.8 st.6 Odluke o financiranju Hrvatske gospodarske komore (NN 139/2020)