IZREKA MJESECA

"Plaćanje poreza boli. Više boli kad ne morate plaćati porez."

(T. R. Duwar)

19. Kada potpisati ugovor o djelu, a kada ugovor o autorskom djelu ?

UGOVOR O DJELU

Povremeni, honorarni poslovi često su predmet Ugovora o djelu. Zakon o obveznim odnosima u čl.590 do čl.619 propisuje odredbe istog. Važno je naglasiti da se prilikom potpisivanja Ugovora dogovara bruto ili neto iznos. Tako u slijedećem primjeru obračuna za Grad Zagreb (prirez 18%) možemo vidjeti kolika su ukupna davanja za bruto iznos od 1.000,00 kn.

Primjer: Bruto iznos od 1.000,00 kn umanjimo za 15% MIO I stup (150,00 kn) i 5% MIO II stup (50,00 kn), te dobijemo osnovicu od 800,00 kn za obračun 25% poreza na dohodak (200,00 kn) i 18% prirez na porez na dohodak (36,00 kn). Iz toga proizlazi neto isplata u iznosu 1.000,00 – 200,00 – 236,00 = 564,00 kn. No, dužni smo obračunati i 13% doprinosa za zdrastveno osiguranje što iznosi 130,00 kn. Dakle, ukupan trošak Ugovora o djelu je 1.130,00 kn.

Naime, postoji iznimka u slučaju isplate osobama koji su umirovljenici. Primjer: na bruto iznos od 1.000,00 kn oduzmemo 25% poreza na dohodak (250,00 kn) i 18% prireza na porez na dohodak (45,00 kn), te iz toga proizlazi neto iznos za isplatu 705,00 kn.

AUTORSKI UGOVOR

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u čl.5 točno propisuje što se smatra pod autorskim djelom pa kaže: „Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.“ Iz toga proizlazi da „autorska djela jesu osobito: jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni progra­mi); glazbena djela; s riječima ili bez riječi; dramska i dramsko-glazbena djela; koreografska i pantomimska djela; djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti; djela arhitekture; djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna; fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom; audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju); kartografska djela; prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi, skice, tablice i dr. „

Gledano sa poreznog aspekta ugovor o autorskom djelu je znatno povoljniji od ugovora o djelu jer kod istog postoji priznati izdatak od 30% (čl.32.st.5 Zakona o porezu na dohodak), te nakon odbitka istog podliježe plaćanju poreza na dohodak i eventualno prireza ako isti postoji. Dok kod umjetnika je situacija još povoljnija jer oni si mogu priznati dodatnih 25% neoporezivog djela prema čl.22 Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticaja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva. Napominjem da bi sve gore bilo porezno priznato vlasnik autorskog djela mora biti prijavljen na Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (više o tome na njihovim internet stranicama www.dziv.hr), a ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku i isplaćen na žiro račun.

Primjer obračuna za bruto iznos od 1.000,00 kn u Gradu Zagrebu (prirez 18%): Bruto iznos od 1.000,00 kn umanjimo za porezno priznati izdatak od 30% i dobijemo 700 kn porezne osnovice na koju obračunavamo 25% poreza na dohodak što iznosi 175 kn, te prirez od 18% (za Grad Zagreb) na tih 175 kn iznosi 31,50 kn. Iz toga proizlazi neto iznos 1000 - 175 - 31,5 = 793,50 kn.

Piše: Alin Božić, ovl.rač.

18. Porezna oslobođenja pri kupnji nekretnina

Prema Zakonu o porezu na promet nekretnina, čl 11., porez na promet nekretnina ne plaćaju :

1. Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave i uprave, tijela državne vlasti, javne ustanove, zaklade i fondacije, Crveni križ i slične humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa, 

2. Diplomatska ili konzularna predstavništva strane države pod uvjetom uzajamnosti i međunarodne organizacije za koje je međunarodnim ugovorom dogovoreno oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, 

3. Osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine i komasacije nekretnina, 

4. Prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu, 

5. Građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (uključujući i zemljište), na kojem su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se uređuje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Isto vrijedi i za zaštićene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojem stanuju na temelju ugovora o najmu,

6. Osobe koje stječu nekretnine u skladu s propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva,

7. Osobe koje stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju koje su nasljednici prvoga nasljednog reda u odnosu prema davatelju nekretnine, 

8. Osobe koje stječu određene posebne dijelove nekretnine razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva nekretnina, do iznosa vrijednosti njihovog suvlasništva, odnosno zajedničkog vlasništva prije razvrgnuća.

1. Porezna oslobođenja pri unosu nekretnina u trgovačko društvo

Kada se nekretnine unose u trgovačko društvo kao osnivački ulog ili povećanje temeljnog kapitala u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima ne plaća se porez na promet nekretnina. Porez na promet nekretnina ne plaća se kada se nekretnine stječu u postupku pripajanja i spajanja trgovačkih društava u smislu Zakona o trgovačkim društvima, te u postupku razdvajanja trgovačkog društva u više trgovačkih društava.

2. Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju:

1. Bračni drug, potomci i preci te posvojenici umrlog ili darovatelja,

2. Braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja kada nasljeđuju ili primaju na dar poljoprivredno zemljište, ako im je poljoprivreda osnovni izvor prihoda,

3. Braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja, kada nasljeđuju ili primaju na dar nekretnine, ako su s ostaviteljem ili darovateljem živjeli u gospodarskoj zajednici u vrijeme izgradnje građevine, stjecanja druge nekretnine, ostaviteljeve smrti ili primitka dara. Gospodarskom zajednicom, u smislu ovoga Zakona, smatra se zajedničko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje prihodima i imovinom koja se nasljeđuje ili daruje, 

4. Pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave i uprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom, 

5. Bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom braka.

3. Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu prvu nekretninu kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje ako su kumulativno ispunjeni slijedeći uveti:

1. da imaju hrvatsko državljanstvo

2. da građanin i članovi njegove uže obitelji prijave prebivalište i borave u mjestu i na adresi gdje se nekretnina (koju stječe) nalazi,

3. da površina nekretnine, ovisno o broju članova uže obitelji građanina, ne prelazi površinu kako slijedi:

– za 1 osobu do 50 m2 građevine

– za 2 osobe do 65 m2 građevine

– za 3 osobe do 80 m2 građevine

– za 4 osobe do 90 m2 građevine

– za 5 osoba do 100 m2 građevine

- za 6 osoba do 110 m2 građevine

– za 7 i više osoba do 120 m2 građevine.

Ako površina nekretnine prelazi zadane površine porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine građevine. Iznimno ako površina izgrađenog zemljišta, na kojemu se nalazi građevina površine 50m2, prelazi površinu od 400 m2, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine zemljišta. Članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug i djeca.

4. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu:

a) građevine (stan i/ili kuću) čija je ukupna (zbrojena) površina svih građevina jednaka, veća ili do najviše 10 m2 manja od površine građevine iz točke 3.

b) nekretnine (osim poljoprivrednog zemljišta i poslovnog prostora u kojem građanin ili član njegove uže obitelji obavlja registriranu djelatnost) čija je ukupna (zbrojena) vrijednost svih nekretnina u trenutku nastanka porezne obveze jednaka ili veća od tržišne vrijednosti nekretnine koju građanin stječe pri čemu se u izračun uzimaju i vrijednosti građevina pod a) 

Iznimno je ako porezni obveznik od 1. siječnja 2003., a do trenutka nastanka porezne obveze imao, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu nekretnine koje je otuđio, neovisno o načinu otuđenja, u izračun vrijednosti nekretnina pod b) uzimaju se i te otuđene nekretnine.

Otuđenjem nekretnine ne smatra se ako nekretninu za koju je građanin ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina stječe bračni drug ili dijete građanina nasljeđivanjem ili darovanjem. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog sljednika glede zabrane otuđenja nekretnine, s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao nekretninu.

Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu zemljište unutar građevinskog područja površine do 600 m2 na kojem će izgraditi kuću za rješavanje vlastitoga stambenog pitanja ako su kumulativno ispunjeni gore navedeni uvjeti. Ako površina zemljišta unutar građevinskog područja prelazi površinu, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine zemljišta. Porez na promet nekretnina kojeg je građanin bio oslobođen, plaća se naknadno ako u roku od 3 godine od dana stjecanja građanin ne izgradi kuću, otuđi ili iznajmi zemljište u cijelosti ili djelomično, ili ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na porezno oslobođenje prema odredbama Zakona.

Važne napomene:

Građanin koji je bio oslobođen poreza na promet nekretnina, istog plaća naknadno ako u roku od 3 godine od dana stjecanja nekretnine :

1. Otuđi ili iznajmi nekretninu u cijelosti ili djelomično,

2. Građanin ili njegov bračni drug odjave prebivalište, ne borave ili prijave promjenu adrese stanovanja,

3. Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje.

Građanin kojemu je rješenjem Porezne uprave utvrđeno pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina iz gore navedenih uvjeta nema pravo na ponovno oslobođenje, niti u slučaju ako mu je porez na promet nekretnina naknadno utvrđen rješenjem Porezne uprave. Pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina nema niti bračni drug građanina ako je građaninu utvrđeno pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, niti u slučaju ako je građaninu porez na promet nekretnina naknadno utvrđen rješenjem Porezne uprave.

Piše: Alin Božić, ovl.rač.

17. Porezna zastara

U pravnoj teoriji zastara je definirana kao gubitak prava zahtjevati ispunjenje određene obveze zbog nevršavanja sadržaja subjektivnog prava kroz određeno vrijeme. (čl. 214 st. 1, 2 Zakona o obveznim odnosima - dalje u tekstu. ZOO.) Porezna zastara uređena je člancima 94 - 96 Općeg poreznog zakona (dalje: OPZ). Čl. 94 u stavku 9 određuje da će se na poreznu zastaru primjeniti odredbe ZOO-a ako samim OPZ-om nije drukčije uređeno. Dakle, kada je riječ o poreznoj zastari, pravila OPZ-a su tzv. posebna pravila (lex specialis), dok su pravila ZOO-a kojima je uređen institut materijalnopravne zastare opća pravila (lex generalis).

 U kojim će slučajevima doći do prestanka prava iz porezno-dužničkog odnosa zastarom, uređuje se člankom 94 OPZ-a. U toj odredbi uređuje se zastara slijedećih prava odnosno ovlasti:

1. prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata
2. prava poreznog tijela na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i troškova ovrhe
3. prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe
4. prava poreznog tijela na pokretanje prekršajnog postupka.

Za zastaru svih navedenih prava odosno ovlasti predviđen je zastarni rok od tri godine (relativna porezna zastara) jer se u predmetnoj odredbi određuje da navedena prava zastarijevaju za tri godine računajući od dana kada je zastara počela teći.

Postoji posebno pravilo o tomu kako se računa početak tijeka zastarnog roka porezne zastare (koje samo dijelom odgovara rješenju iz čl. 215 ZOO, prema kojem zastara počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze - vidi infra).

Također, za vrijeme trajanja trogodišnjeg zastarnog roka može doći do prekida, odnosno zastoja zastare. Pravilo o prekidu porezne zastare sadržano je u čl. 95 OPZ (prekida se svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe, koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku).

Opće pravilo o zastoju porezne zastare sadržano je u čl. 94 st. 7 OPZ (ako se radi naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče). O trogodišnjem zastarnom roku i nastupu porezne zastare postupovno tijelo ne vodi računa izvan slučajeva kada je uložen prigovor zastare. Vrijedi, dakle, pravilo prema kojem se sud odnosno porezno tijelo neće obazirati na zastaru ako se (porezni) dužnik nije na nju pozvao (čl. 214 st. 3 ZOO).

Osim relativne, postoji još i apsolutna zastara, uređena čl. 96 OPZ. Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi puta teći (prema odredbama čl 94 st 3, 4, 5 OPZ). Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na pokretanje prekršajnog postupka nastupa za šest godina od dana kada je zastara počela prvi puta teći (čl. 96 st 2 OPZ)

O nastupu apsolutne porezne zastare sud (ili drugo tijelo pred kojim se pojavi zahtjev u smjeru utvrđenja, namirenja ili osiguranja u takvom slučaju) vodi brigu po službenoj dužnosti.( Za razliku od slučaja relativne zastare, dužnik ne mora uložiti prigovor apsolutne porezne zastare).

Kada dakle počinje teći porezna zastara?

1. zastara prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu i kamate

2. zastara prava poreznog tijela na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći nakon isteka godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate i troškove ovrhe

3. zastara prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći nakon isteka godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat

4. zastara prava poreznog tijela na pokretanje prekršajnog postupka počinje teći od počinjenja prekršaja.

Bitno je napomenuti da je prema čl. 62 st. 1 i st.  4 OPZ porezni obveznik dužan podnijeti poreznu prijavu poreznom tijelu u roku od 2 mj od isteka zakonom određenog razdoblja oporezivanja. Prema čl. 86 OPZ porezno rješenje koje se donosi na temelju godišnje porezne prijave mora se dostaviti poreznom obvezniku čim je to moguće, a najkasnije u roku od godine dana nakon isteka roka za podnošenje godišnje prijave. Iz navedenog proizlazi da je porezno tijelo odluku o poreznoj obvezi i kamatama dužno donijeti najkasnije u drugoj godini od isteka zakonom određenog razdoblja oporezivanja.

Ako je unutar zastarnog roka predviđenog za utvrđivanje porezne obveze i kamata, porezno tijelo to uistinu učinilo i utvrdilo tražbinu, započinje novi zastarni rok u vezi s istom tražbinom, ali po drugoj zastarnoj osnovi. Naime, počinje teći zastarni rok prava poreznog tijela na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i troškova ovrhe, i to nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamatu i troškove ovrhe, a neovisno o dospijeću same tražbine i kamata.

Na navedeni način dolazi do kumulacije zastarnih rokova (zastarnog roka za utvrđenje tražbine i zastarnog roka za namirenje tražbine), stoga je moguće da ukupni zastarni rok traje i do 9 godina!

Piše: Luka Arvaj, mag.iur.