Tko može koristiti motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU?

 

Fizička osoba koja ima prebivalište u RH te pravna osoba koja ima sjedište u RH mogu koristiti u RH motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU. Navedeno motorno vozilo se može iznajmiti, uzeti u leasing ili posuditi. Ako se takvo motorno vozilo upotrebljava na cestama u RH u trajanju dužem od 15 dana obvezno se prijavljuje Carinskoj upravi elektroničkim putem prije ulaska na područje RH. U daljnjem roku od 15 dana od dana prijave carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu ili prebivalištu treba podnijeti propisanu poreznu prijavu. Posebni porez obračunat će se razmjerno trajanju ugovora o najmu ili leasingu, odnosno vremenu trajanja uporabe motornog vozila na cestama u RH. Neprijavljivanje motornog vozila nadležnom carinskom uredu u navedenim rokovima smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na području RH.

Što se ne smatra nezakonitom uporabom motornog vozila?

Motorno vozilo nije nezakonito upotrebljavano na području RH ako:

• fizička osoba s prebivalištem u drugoj državi članici EU koristi na području RH motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU u razdoblju, kontinuiranom ili ne, od najduže 6 mjeseci za svako razdoblje od 12 mjeseci,
• fizička osoba motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU u kojoj ima prebivalište redovito koristi za putovanja iz mjesta prebivališta u mjesto rada na području RH i obrnuto (dnevni migrant). U ovom slučaju nema vremenskog ograničenja za uporabu motornog vozila,
• student motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU u kojoj ima prebivalište koristi na području RH u kojoj boravi isključivo zbog studiranja.

Navedeno motorno vozilo se ne području RH ne smije koristiti za prijevoz putnika uz plaćanje ili materijalnu naknadu bilo koje vrste ili za industrijski i/ili komercijalni prijevoz robe uz plaćanje ili bez plaćanja. Također, motorno vozilo se ne smije otuđiti, iznajmiti ili posuditi, a ne smije ga koristiti druga osoba osim one koja ga je unijela, a u kojim slučajevima se smatra da je motorno vozilo nezakonito uporabljeno na području RH.

Ne smatra se da je motorno vozilo nezakonito upotrebljavano na području RH ako se motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU nalazi u posjedu ili uporabi kod:

• fizičke osobe s prebivalištem u RH koja je zaposlena kod poslodavca u drugoj državi članici EU, a vozilo je u vlasništvu poslodavca. Fizička osoba s prebivalištem u RH je u tom slučaju dužna Carinskoj upravi predočiti pisanu izjavu vlasnika motornog vozila te druge dokaze iz kojih je nedvojbeno da je motorno vozilo prvenstveno namijenjeno za obavljanje zaposlenikovog posla izvan područja RH, te u roku od 5 dana od dana prijave podnijeti zahtjev za izuzeće od plaćanja posebnog poreza na propisanom obrascu. Pravo na izuzeće ne mogu ostvariti osobe koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u drugoj državi članici EU s mjestom rada i prijavom u RH,
• fizičke osobe s prebivalištem u RH koja ima registriran obrt ili slobodno zanimanje u drugoj državi članici EU, a motorno vozilo je registrirano na ime nositelja obrta, odnosno slobodnog zanimanja odnosno odgovorna je osoba, partner, dioničar ili član trgovačkog društva ili poduzeća registriranog u drugoj državi članici EU, a motorno vozilo je u vlasništvu tog stranog pravnog subjekta. Ukoliko su ispunjeni uvjeti, carinski ured izdaje odobrenje za upravljanje tim vozilom na području RH u razdoblju koje ne može biti duže od godinu dana,
• fizičke osobe s prebivalištem u RH koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj državi članici EU radi kratkotrajne uporabe u RH. U tom slučaju motorno vozilo smije biti u uporabi na području RH najduže 15 dana od dana prijave Carinskoj upravi, u kojem roku motornim vozilom smije upravljati samo osoba koja ga je posudila ili iznajmila. Osoba koja je posudila, uzela u leasing ili iznajmila motorno vozilo dužna je prijaviti se Carinskoj upravi elektroničkim putem prije ulaska na područje RH. Bitno je znati da se to motorno vozilo ne smije ponovno upotrebljavati na cestama u RH u roku od godine dana od dana prethodne prijave.

Tko je obveznik plaćanja posebnog poreza?

U situaciji da fizička osoba s prebivalištem u RH nije ostvarila pravo na izuzeće od plaćanja posebnog poreza (npr. zbog kratkotrajne uporabe u RH, zaposlenja kod poslodavca iz druge države članice Europske unije (EU), a istu se zatekne u upravljanju motornim vozilom registriranim u drugoj državi članici EU, smatrat će se da se radi o nezakonitoj uporabi motornog vozila od te fizičke osobe, pa će se istoj osobi obračunati posebni porez na motorna vozila. Dakle, obveznik plaćanja posebnog poreza je osoba koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na području RH. Takvom osobom smatra se i osoba koja je sudjelovala u nezakonitoj uporabi motornog vozila na području RH, a znala je ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je takva uporaba nezakonita te osoba koja je odnosno motorno vozilo stekla u vlasništvo ili posjed premda je u trenutku stjecanja ili primitka motornog vozila znala ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je motorno vozilo u nezakonitoj uporabi na području RH. Ukoliko bi carinski ili policijski službenici zatekli fizičku osobu u upravljanju motornim vozilom registriranim u državi koja nije država članica EU (tj. registriranim u trećoj zemlji), ta fizička osoba bi morala platiti i posebni porez na motorna vozila te carinu i PDV.

Obračun i uplata posebnog poreza

Kod nezakonite uporabe motornog vozila obveza obračuna i uplate posebnog poreza na motorna vozila nastaje:

• kad proizvođač, trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima isporuči drugoj osobi motorno vozilo na koje u RH nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez prije izdavanja računa ili bez izdavanja računa ili takvo motorno vozilo uporabi za svoje potrebe
• kad se utvrdi da je fizička osoba s prebivalištem u RH posjedovala motorno vozilo na koje u RH nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez ili koristila takvo motorno vozilo na cesti u RH. Smatra se da fizička osoba ima prebivalište u RH ako ista na području RH stvarno boravi više od 185 dana u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih i poslovnih veza ili u slučaju kada poslovne veze ne postoje, ako postoje osobne veze koje ukazuju na blisku povezanost između osobe i mjesta u kojem prebiva na području RH.

U slučajevima nezakonite uporabe motornog vozila posebni porez po službenoj dužnosti utvrđuje i obračunava nadležni carinski ured donošenjem rješenja, a isti fizička osoba treba uplatiti u roku od 15 dana od dana primitka rješenja nadležnog carinskog ureda.

Izvor: TEB

Promjena stopa (%) PDV-a sa 01.04.2022.

 

Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine 39/2022) koji se primjenjuje od 1. travnja 2022. došlo je do promjene stopa PDV-a s 25% na 13% za određena dobra i usluge. Tako se stopa PDV-a od 13 % od 1. travnja 2022. godine primjenjuje na:  

a)  Usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma; 

b) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 1. točke h) ovoga članka, koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju (više od 50%) te osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja (više od 50%); 

c) dječje sjedalice za automobile i dječje pelene koje se pod tim nazivom stavljaju u promet ; 

d) menstrualne potrepštine: higijenski ulošci, dnevni ulošci, tamponi, menstrualne čašice, menstrualne gaćice, menstrualna spužva, menstrualni disk i slično, koje se koriste namjenski tijekom menstruacije neovisno o tome jesu li namijenjene za jednokratnu ili višekratnu uporabu; 

e) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži; 

f) isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika, uključujući naknade vezane uz tu isporuku; 

g) isporuku prirodnog plina iz KN oznake 2711 11 00 i 2711 21 00 i grijanja iz toplinskih stanica , uključujući naknade vezane uz te isporuke, neovisno o tome kome se isporuka obavlja. Iznimno na isporuke prirodnog plina uključujući naknade vezane uz tu isporuku, obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%; 

h) ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku iz KN oznake 4401; 

i) javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu o održivom gospodarenju otpadom; 

j) urne i ljesove koji se pod tim nazivom stavljaju u promet; 

k) usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo; 

l) pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti. Pripremanjem i usluživanjem jela i slastica u smislu članka 38. stavka 3. točke za) Zakona smatra se i isporuka pripremljenog jela i slastica s ili bez prijevoza uz dodatne usluge koje omogućuju njihovu trenutnu konzumaciju. Dodatnim uslugama osobito se smatra posluživanje pripremljenog jela i slastica u primjerenoj ambalaži, posudi ili na podlošku uz dodatak pribora za jelo i slično.

Nova maloprodajna cijena proizvoda kod promjene stope PDV-a s 25% na 13% dobije se množenjem stare maloprodajne cijene s preračunatom stopom PDV-a (0,904).

Stara MPC  X 0,904 = Nova MPC

Stopa PDV-a od 5 %, prema čl. 38. st. 2. t. d) Zakona o PDV-u, primjenjivat će se proizvode navedene pod a) do z) navedenog članak zakona.

Nova maloprodajna cijena proizvoda kod promjene stope PDV-a s 13% na 5% dobije se množenjem stare maloprodajne cijene s preračunatom stopom PDV-a (0,9292).

Stara MPC  X 0,9292 = Nova MPC

Iznimno na isporuke prirodnog plina uključujući naknade vezane uz tu isporuku, obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%

Stara MPC  X 0,84 = Nova MPC

Prije primjene novih stopa PDV-a poduzetnici trebaju obaviti i pripremne radnje. Za većinu poreznih obveznika to znači informatički pripremiti iskazivanje nove stope PDV-a na računu već od 1. travnja 2022. godine. Propisi o PDV-u za trgovce na malo propisuju i obvezan popis zaliha dobara za koje se mijenja stopa PDV-a.

Ako se mijenjaju maloprodajne cijene i to treba informatički riješiti. Kod promjene cijene, i to za sve poduzetnike, postoji obveza izrade godišnjeg popisa, a propisana je Zakonom o računovodstvu kao i Općim poreznim zakonom.

Sukladno čl. 134. Zakona o PDV-u propisano je: Danom stupanja na snagu odredbi o promjeni stope PDV-a porezni obveznici dužni su popisati zalihe do­bara za koja se mijenja stopa PDV-a. Nadalje, čl. 196. Pravilnika o PDV-u određeno je: Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim porezom, pri smanjenju, povećanju ili ukidanju PDV-a, obvezni su na dan početka primjene propisa kojim se povećava, smanjuje ili ukida PDV, obaviti popis dobara na zalihama i utvrditi cijene s uračunanim PDV-om po novim stopama PDV-a.

Poduzetnici koji u knjigovodstvu zalihe do­bara iskazuju po prodajnim cijenama trebaju na početku primjene odredaba o promjeni porezne stope popisati zalihe dobara za koja se mijenja porezna stopa.

Trgovci na malo koji vode trgovačke evidencije o stanju robe (to može biti i knjiga popisa), a promijenili su maloprodajne cijene temeljem smanjenja stopa PDV-a, tu promjenu trebaju evidentirati i u evidenciji o stanju robe. To znači da zaduženje prodavaonice na dan stupanja na snagu nove stope PDV-a treba smanjiti za razliku koja proizlazi iz obračuna na temelju novih kalkulacija, a prema knjigovodstvenim evidencijama.

Izvor: HOK

POSTUPAK I TROŠKOVI OTVARANJA OBRTA

 

Postupak upisa obrta u Obrtni registar

Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno ispostavama ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u ispostavama ureda za gospodarstvo i besplatni su.

Sjedište obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor jer se djelatnost obavlja na terenu (npr. kod građevinskih ili prijevozničkih djelatnosti), tada je sjedište obrta adresa na kojoj obrtnik ima prebivalište, a to je najčešće adresa stanovanja. Ako se obrt obavlja u više radionica ili poslovnih prostora, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi, a ostali se registriraju kao izdvojeni pogoni. U slučaju preseljenja, sjedište obrta se može promijeniti prijavom promjene u ispostavi ureda za gospodarstvo.

Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti:

• popunjene obrasce
• zdravstvenu svjedodžbu kojom se dokazuje posebna zdravstvena sposobnost, ako je propisana za djelatnost koja se registrira
• dokaz o ispunjavanju uvjeta stručnosti
• dokaz o pravu korištenja prostora – detaljnije vidjeti na: UVJETI ZA OTVARANJE I OBAVLJANJE OBRTA

Kod otvaranja obrta koristi se obrazac „Prijava za upis u Obrtni registar“, ponuđen na ovoj stranici. Isti se obrazac koristi i za prijavu promjene podataka o obrtu ako do takve promjene dođe (npr. promjena sjedišta obrta). Posebni obrasci predviđeni su za registraciju izdvojenog pogona te za pristupanje ortaka u postojeći obrt. Obrasci se mogu zatražiti u samom uredu za gospodarstvo i besplatni su ili se mogu ispisati sa internetskog  Portala Obrtnog registra RH. Popunjeni obrasci mogu se uredu za gospodarstvo dostaviti osobno ili poštom, a mogu se popuniti korištenjem usluge e-Obrt za on-line registraciju obrta.

U obrazac prijave potrebno je upisati djelatnosti kojima će se obrt baviti Za to se koriste šifre tj. brojčane oznake propisane Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. Kako bi se djelatnost što bolje odredila, preporuka je koristiti dokument NKD 2007. s objašnjenjima, koji je dostupan na https://e-obrt.portor.hr/dokumenti/nkd2007_s_objasnjenjima.pdf . U slučaju potrebe, kod upisa djelatnost propisane šifre može se dijelom prilagoditi dodatnim opisom.

Ispunjavanje uvjeta propisane razine stručnosti dokazuje se prilaganjem odgovarajuće svjedodžbe o završnom ispitu, majstorske diplome, uvjerenja o stručnoj osposobljenosti ili izjava o zapošljavanju stručnog poslovođe.

Za dokazivanje uvjeta nepostojanja zabrane obavljanja djelatnosti nije potrebno posebno i osobno pribavljati dokumente dokumentima jer se to ispituje po službenoj dužnosti od nadležnih tijela.

Troškovi otvaranja obrta

Izmjenama Tarife upravnih pristojbi, od 1. rujna 2021. godine ukinuta je pristojba za registraciju obrta, čime je otvaranje obrta postalo U POTPUNOSTI BESPLATNO.

Također su ukinute pristojbe:

• za upis u registar povlastica i za izdavanje povlastice,
• za upis promjena u Obrtni registar i
• za ovjerenu presliku rješenja o upisima promjena u Obrtnom registru.

Zadržane su pristojbe za izdavanje rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju u iznosu od 300,00 kn te za izdavanje rješenja o priznavanju pojedinih dijelova inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju u iznosu od 150,00 kn.

e-Obrt

Registracija obrta može se ostvariti i putem Interneta, korištenjem usluge e-Obrt, koja je sastavni dio sustava e-Građani  te omogućuje brže i jednostavnije postupke , bez potrebe osobnog odlaska u ured državne uprave, odnosno urede Grada Zagreba.

Usluga e-Obrt koristi osobni korisnički pretinac kao i ostale usluge sustava e-Građani. Preduvjet za prijavu u e-Obrt je posjedovanje jedne od prihvaćenih vjerodajnica. U svrhu dokazivanja propisanih uvjeta.

Kroz e-Obrt može se upisati novi obrt i to obrt sa definiranim datumom početka obavljanja djelatnosti, obrt bez početka rada i sezonski obrt, a mogu se upisati i promjene podataka tijekom poslovanja obrta.

Izvor: HOK

Rok za predaju financijskih izvještaja vračen na staro... 30.04.2022.

 

U Nar. nov., br. 22 od 23. veljače 2022. objavljen je Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima koji stupa na snagu dana 3. ožujka 2022.

Sukladno prestanku važenja predmetnog Pravilnika, godišnji financijski izvještaji i računovodstvena dokumentacija poduzetnika za 2021. podnositi će se prema starim (kraćim) rokovima propisanim Zakonom o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15 - 47/20).

Prema tome, godišnji financijski izvještaji i računovodstvena dokumentacija poduzetnika (i ostalih obveznika primjene Zakona o računovodstvu) za 2021. godinu podnosit će se Fini odnosno objavljivati u sljedećim rokovima:

• Financijski podaci za statističke i druge potrebe (bilanca, račun dobiti i gubitka, dodatni podaci) do 30.4.2022.
  
  
• Godišnji financijski izvještaji za potrebe javne objave s godišnjim izvješćem (veliki i srednji), revizorskim izvješćem (obveznici) i drugim propisanim izvještajima, odlukom o utvrđivanju GFI i odlukom o podjeli dobiti/pokriću gubitka do 30.6.2022. ako je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini ili u roku od šest (6) mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine (NAPOMENA: poduzetnici mogu odabrati da GFI za potrebe javne objave za 2021. podnesu do 30.4.2022. istovremeno s financijskim podacima za statističke i druge potrebe)
  
  
• Izjava o neaktivnosti za poduzetnika koji tijekom godine nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama do 30.4.2022.
  
  
• Prijava obveze konsolidacije za matično društvo do 30.4.2022.
  
  
• Konsolidirani godišnji financijski izvještaji s konsolidiranim godišnjim izvješćem, revizorskim izvješćem i drugim propisanim izvještajima do 30.9.2022. ako je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini ili u roku od devet (9) mjesci od zadnjeg dana poslovne godine
  
  
• Zasebno nefinancijsko izvješće i zasebno konsolidirano nefinancijsko izvješće (ako se ne objave u okviru godišnjeg izvješća) objaviti na mrežnoj stranici poduzetnika u roku koji nije dulji od šest (6) mjeseci nakon datuma bilance
  
  
• Godišnji financijski izvještaji za potrebe javne objave podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici EU, izrađeni, revidirani i objavljeni u skladu s pravom države članice iz koje dolazi, u roku od šest (6) mjeseci od datuma bilance

Uvažavajući predmetne izmjene odnosno prestanak važenja Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima, te činjenicu da do ovog trenutka Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19 - 144/21) nije propisan produženi rok za podnošenje prijave poreza na dobit za 2021. godini (kako je to bilo propisano za 2019. i 2020. godinu), za pretpostaviti je da će se i prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2021. također podnositi prema starom (kraćem) roku.

Prema tome, očekujemo da će obveznici poreza na dobit prijavu poreza na dobit i ostalu pripadajuću dokumentaciju za 2021. podnositi Poreznoj upravi najkasnije do 30.4.2022. odnosno najkasnije četiri (4) mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja.

Izvor: TEB

Ukinuta obveza plaćanja HGK za određenu kategoriju od 04.01.2022.g.

 

U Nar. nov., br. 144/21 objavljen je novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori koji će stupiti na snagu 4. siječnja 2022. godine.

Iz navedenoga Zakona ističemo sljedeće:

• pravne osobe postaju članovi Komore upisom u sudski registar (kao i do sada),
• visinu članarine za propisane skupine određuje svake godine Skupština Komore posebnom odlukom,
• članovi Komore se, ovisno o gospodarskoj snazi, razvrstavaju u tri skupine, i to:

Kategorija	Ukupna aktiva	Ukupni prihodi	Broj zaposlenih
Prva – ne prelaze 2 od 3 kriterija	7.500.000,00	15.000.000,00	50
Druga – prelaze 2 od 3 krit. iz prve kateg., ali ne prelaze 2 od ova 3 kriterija	30.000.000,00	60.000.000,00	250
Treća – prelaze 2 od 3 kriterija	30.000.000,00	60.000.000,00	250

Razvrstavanje u skupine prema podacima o iznosu ukupne aktive, iznosu prihoda i prosječnom broju radnika tijekom poslovne godine vrši se temeljem navedenih podataka u godišnjem financijskom izvješću za prethodnu poslovnu godinu.

Kao što proizlazi iz prethodne tablice, ukupni prihodi, kao kriterij razvrstavanja, kod druge/treće skupine povećani su sa 59 mil. kn na 60 mil. kn.

Visina članarine se i nadalje određuje odlukom koju donosi Skupština Komore (koja za sada još nije objavljena).

Novina je i da članovi Komore iz prve skupine nemaju obvezu plaćanja članarine prema odluci koju donosi Skupštine Komore (čl. 32. st. 1. Zakona). Međutim, ove osobe mogu odlučiti da će plaćati članarinu u kojem slučaju koriste sve posebne usluge i proizvode iz djelatnosti Komore navedene u čl. 17. st. 1. Zakona. Ističemo da su navedeni članovi komore (iz prve skupine), koji se odluče za plaćanja članarine, dužni o tome obavijestiti Komoru (čl. 39. Zakona).

Izvor: TEB

Kamatna stopa između povezanih osoba od 1.1.2022.

 

U  Narodnim novinama br. 139/21 objavljena je Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2022. godinu. Odredbama čl. 37. Pravilnika o porezu na dobit propisano je da se kod utvrđivanja kamatne stope na zajmove između poveznih osoba kao polazna osnovica uzima prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a koju HNB objavljuje u tekućoj kalendarskoj godini. Visinu kamatne stope Odlukom objavljuje ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje.

Zakon o porezu na dobit u čl. 14. određuje da se porezna osnovica povećava za iznos kamata koje nisu porezno dozvoljen rashod, a tu su uključene i kamate na primljene zajmove od povezanih osoba obračunane po stopi višoj od visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove između povezanih osoba propisano je da se kamata obračunava najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma (čl. 14. st. 1. Zakona o porezu na dobit). Navedeno znači da je kamata obračunata po stopi od 2,68% minimalno zahtijevani porezni prihod za 2022. godinu, kada tuzemno društvo daje zajam inozemnom povezanom društvu.

Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove od povezanih osoba priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma (čl. 14. st. 2. Zakona o porezu na dobit). Dakle, kao rashod tuzemnog obveznika poreza na dobit za 2022. godinu porezno se priznaju kamate najviše do 2,68% (do 3% za 2021.).

Odredbe o priznavanju kamata između povezanih osoba odnose se i na povezane osobe rezidente, ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobit, te ako ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja (čl. 14. st. 4. Zakona o porezu na dobit).

Izvor: TEB

Nove osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2022.

Ministar financija donio je Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2022. g. (Narodne novine 127/2021). Sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih doprinosa za 2022. godinu ovise o prosječnom iznosu mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj-kolovoz 2021. godine, koja iznosi 9.537,00 kn prema objavi Državnog zavoda za statistiku.

Godišnje osnovice za obveze po osnovi obavljanja druge djelatnosti 

Za obveznike poreza na dohodak godišnja osnovica za obračun doprinosa je ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a najviša godišnja osnovica za 2022. godinu iznosi 74.388,60 kuna. 

Za obveznike poreza na dobit godišnja osnovica za obračun doprinosa je ostvarena dobit u poreznom razdoblju, a najviša godišnja osnovica za 2022. godinu iznosi 74.388,60 kuna. 

Za obveznike paušalnog dohotka po osnovi druge djelatnosti godišnja osnovica za obračun doprinosa iznosi:

Dnevna osnovica za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi u 2022. godini iznosi 127,16 kuna.

Za osiguranike I. stupa (mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti) stopa doprinosa iznosi 20,00%, dok su za osiguranike II. stupa te stope podijeljene na stopu za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 5,00% i na stopu za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti od 15,00% iz plaće i drugih osnovica za plaćanje doprinosa.

Izvor: HOK

 

Potpore za očuvanje radnih mjesta za 2021.

 

Za poslodavce koji su za 2021. godinu ostvarivali Potpore za očuvanje radnih mjesta i/ili Potpore za zadržavanje radnih mjesta, kao što je vrijedilo i za poslodavce koji su potpore primali za 2020., vrijede ograničenja određenih isplata i postupanja da ne bi bili u obvezi vraćanja potpora. Vrste ograničenja su ista kao i za proteklu godinu, odnosno poslodavcima se utvrđuje obveza vraćanja potpora ako postupe na neki od sljedećih načina:

• isplate dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja;
• ako vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijele članovima uprave i/ili izvršnim direktorima i/ili prokuristima i/ili drugim osobama koje su ovlaštene da vode cijelo ili dio njegovog poduzeća;
• dodijele pravo osobama iz toč. 2. na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica;
• isplate osobama iz toč. 2. bilo koji iznos kao što su: bonus za postignute rezultate, nagrada za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa propisanog propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, sukladno propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka;
• steknu vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele.

Pritom je bitno napomenuti da se navedena ograničenja, kada se radi o Potporama za ORM/ZRM, odnose i nadalje samo na poslodavce koji su tražili potporu za 50 i više radnika. No, ako se radi o Potporama za skraćivanje radnog vremena ili Potporama za ORM za zaštitne radionice, integrativne radionice i radne jedinice za zapošljavanje osoba s invaliditetom, tada se ograničenje odnosi na sve poslodavce, neovisno za koji broj radnika je tražena potpora.

S obzirom da su za primjenu ograničenja utvrđeni različiti rokovi, ovisno i o tome za koje mjesece je potpora ostvarena, u tablici u nastavku daje se pregled potpora i rokovi do kojih se navedena ograničenja isplata i postupanja odnose.

Poslodavce, koji su potpore ostvarivali samo za 2020., a na njih su se odnosila navedena ograničenja, podsjećamo da 31. prosinca 2021. ističe rok do kojeg ih se moraju pridržavati. Odnosno, od 1. siječnja 2022. mogu isplaćivati dividende/udjele u dobiti, bonuse i sl., bez obveze vraćanja potpora.

Izvor: TEB

Članovi uprave - mirovanje obveze doprinosa

Za članove uprave koji nisu osigurani po osnovi člana uprave (osobno osiguranje),  Zakonom o doprinosima propisana je obveza plaćanja doprinosa na godišnju osnovicu, odnosno na razliku između osnovice temeljem koje su osigurani i najniže osnovice za članove uprave u radnom odnosu koja za 2021. iznosi 5.967,65 kn mjesečno što bi na godišnjem nivou bio iznos od 71.611,80 kn.  Pritom, ako je razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa kraće od kalendarske godine, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju dana za koje se utvrđuje obveza.

Razliku, odnosno godišnju osnovicu i godišnju obvezu doprinosa, utvrđuje Porezna uprava rješenjem, a ista dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja.

Iznimka su članovi uprave umirovljenici u radnom odnosu  (osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti) za koje se spomenuta razlika ne utvrđuje, te se za iste ne utvrđuje ni dodatna obveza doprinosa po toj osnovi.

No, za članove uprave kojima se utvrđuje godišnja obveza doprinosa, Zakonom o doprinosima propisana je i mogućnost mirovanja obveze doprinosa u određenim slučajevima. Odnosno, članovima uprave  miruje obveza doprinosa za razdoblje u kojem koriste prava prema posebnim propisima i to:

1. za razdoblje u kojem je na privremenoj nesposobnosti za rad na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog proračuna,
2. za razdoblje u kojem koristi pravo na dopust ili pravo na rad s pola punoga radnog vremena kao roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju.

U slučaju kada se koristi pravo na rad s pola punoga radnog vremena, obveza doprinosa miruje u polovici iznosa utvrđene mjesečne obveze.

To znači da za razdoblja dok su primjerice bili na bolovanju na teret HZZO-a, na rodiljnom ili roditeljskom dopustu, članovima uprave se neće utvrđivati razlika doprinosa. Odnosno, takva razdoblja će biti izuzeta od utvrđivanja razlike doprinosa.

Mirovanje obveze doprinosa utvrđuje Porezna uprava na temelju podataka HZZO-a o početku i prestanku privremene nesposobnosti za rad, odnosno na temelju podataka HZZO-a o tome da je odobreno pravo na dopust zbog njege djeteta ili pravo na rad s pola punog radnog vremena te na temelju podataka o početku i prestanku ostvarivanja tih prava.

Sve navedeno odnosi se i na izvršne direktore trgovačkih društava, likvidatore i upravitelje zadruga koji imaju iste obveze kao i članovi uprava trgovačkih društava.

Izvor: TEB

Evidentiranje troška testiranja zaposlenika na virus SARS-CoV-2

Vezano za primjenu Odluke Stožera civilne zaštite RH od 16. studenoga 2021. o uvođenju posebne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova, često je pitanje proračuna na koji način treba evidentirati trošak testiranja zaposlenika na COVID-19 koji je na teret poslodavca, u proračunskom računovodstvu. U nastavku je dan odgovor s pojašnjenjima.

Ministarstvo financija je u polugodišnjoj okružnici (Uputa Ministarstva financija od 29. lipnja 2021., KLASA: 400-02/21-01/25, URBROJ: 513-05-03-21-2) dalo uputu o evidentiranju troška testiranja zaposlenika na COVID-19, kako slijedi:

„Sukladno izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 103/20.) koje su na snagu stupile 19. rujna 2020., trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti koji poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca, ne smatra se dohotkom od nesamostalnog rada, nego neoporezivim primitkom.

Slijedom navedenog, trošak testiranja zaposlenika na COVID-19 plaćen od strane proračuna odnosno proračunskog korisnika ne smatra se plaćom zaposlenika, neovisno o tome kako proračun odnosno proračunski korisnik podmiruje trošak (HZJZ-u odnosno nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi ili nadoknađuje trošak zaposleniku koji ga je podmirio), ako je  testiranje u interesu obavljanja njegove djelatnosti, a knjigovodstveno se evidentira u okviru odjeljka 32363 Laboratorijske usluge.“

Treba napomenuti da u slučaju kada navedeni trošak proračun/proračunski korisnik nadoknađuje zaposleniku (koji je tu uslugu platio nekom laboratoriju), zaposlenik treba donijeti račun koji treba glasiti na proračun/proračunskog korisnika, a na njemu obavezno mora biti navedeno za koju osobu je testiranje provedeno.

Ukoliko se trošak radniku nadoknađuje isplatom iz blagajne, postupak treba biti u skladu s  procedurom o blagajničkom poslovanju, koju svaki proračun/proračunski korisnik ima propisanu za sebe. Tom procedurom, između ostaloga, trebaju biti uređene isplate iz blagajne i postupanja s knjigovodstvenim ispravama na temelju kojih se obavljaju isplate iz blagajne. Ulazni računi za nabavke roba i usluga koji se plaćaju gotovinski, uključujući i računi za laboratorijske usluge testiranja, moraju biti naslovljeni na instituciju (proračun/proračunskog i/ili izvanproračunskog korisnika) i moraju biti likvidirani od strane čelnika ili druge ovlaštene osobe. Prilikom likvidature, između ostaloga provjerava se imaju li sav zakonski propisani sadržaj i sve informacije o nastalom poslovnom događaju, zato su radi likvidature i odobravanja isplate nužni podaci o opisu obavljene usluge, vremenu kada je i za koga je testiranje obavljeno itd. Račune plaćene u gotovini u pravilu treba evidentirati terećenjem odgovarajućeg računa rashoda i odobravanjem računa 11311 Kunska blagajna. Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu (nar. nov., br. 124/14 – 108/20) (čl. 17. st. 3.), obveze su neizmirena dugovanja, pa nije opravdano iznos gotovinski plaćenog računa priznavati kao obvezu prema „dobavljaču“.

S obzirom na to da kod proračuna/proračunskih korisnika sve nabavke moraju biti prethodno odobrene, prema pisanoj proceduri stvaranja obveza (što uključuje i provjeru jesu li za takve nabavke osigurana sredstva), u slučaju obveznog testiranja zaposlenika na virus SARS-CoV-2, nastanak takvih troškova proizlazi iz obvezne primjene Odluke Stožera civilne zaštite RH od 12. studenoga 2021. Ukoliko u planskom aktu nisu osigurana dostatna sredstva, treba ga izmijeniti.  

Računi za obavljeno testiranje koje je podmirio radnik (naslovljeni na proračun/proračunskog i/ili izvanproračunskog korisnika, s opisom usluge i naznačenim podacima kada i za koga je obavljeno testiranje), mogu se umjesto iz blagajne refundirati radniku na njegov tekući račun.

Također treba napomenuti da ako se testiranje obavlja radi službenog putovanja u inozemstvo (što ne mora biti vezano za status cijepljenja osobe koja ide na službeni put), takav trošak treba evidentirati na računu 32119 Ostali rashodi za službena putovanja.

Izvor: TEB