Ovrhe na plaći u 2021.g.

 

Ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr., plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2020. iznosila je 6.724,00 kune (Nar. nov., br. 118/20).

S obzirom na čl. 173. st. 3. Ovršnog zakona u kojem je propisano da se tako utvrđeni iznos primjenjuje u idućoj godini, to znači da se ovo ograničenje primjenjuje na svaku isplatu plaće u 2021. pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2020. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2021. godine.

U nastavku dajemo pregled iznosa plaće koji su izuzeti od ovrhe tijekom 2021. godine.

Neto plaća radnika je jednaka ili veća od 6.724,00 kn

Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 6.724,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:

• 1.681,00 kn ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 6.724,00 kn)
• 3.362,00 kn ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 6.724,00 kn)
• 4.482,67 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 6.724,00 kn).

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 8.000,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih rata kredita, radniku se mora isplatiti 4.482,67 kn, dok je iznos od 3.517,33 kn raspoloživ za ovrhu.

Neto plaća je manja od 6.724,00 kn

Ako je neto plaća radnika manja od 6.724,00  kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:

• 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta
• 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
• 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.482,67 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 5.000,00 kn, od ovrhe će (po osnovi ostalih tražbina) biti izuzeto 3.750,00 kn (3/4 njegove plaće), dok je 1.250,00 kn podložno ovrsi.

Međutim, svakom radniku koji ima neto plaću u rasponu od 5.976,89 kn do 6.723,99 kn, pripast će iznos od 4.482,67 kn (2/3 od prosječne plaće), dok se preostali dio ovršuje. Naime, ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne. Slijedom navedenog, svakom radniku kojem se u 2021. isplaćuje neto plaća jednaka ili veća od 5.976,89 kn, isplatit će se 4.482,67 kn, a preostali dio se ovršuje. Podsjećamo, za uzdržavanje i navedene naknade štete zaštićen je još i manji iznos plaće.

Račun na koji se isplaćuje dio plaće izuzet od ovrhe

U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće koji je izuzet od ovrhe temeljem čl. 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznos koji je izuzet od ovrhe isplatit će mu se na zaštićeni račun.

Kako zaštiti drugi dohodak?

Ova pravila primjenjuju se i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima), ali pod uvjetom da imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, što ovršenik mora dokazati javnom ispravom. Pod javnom ispravom podrazumijeva se Potvrda o visini dohotka i primitka koju na zahtjev izdaje ispostava Ministarstva financija – Porezna uprava. Ta Potvrda se dostavlja Fini, koja će nakon što otvori zaštićeni račun, o tome izvijestiti isplatitelja kojeg je ovršenik naveo kao isplatitelja drugog dohotka (Napomena: može se navesti samo jedan isplatitelj, koji onda primjenjuje pravila za ovrhu na plaći na isplatu drugog dohotka).

Izvor: TEB

24-satno korištenje službenog osobnog vozila od strane člana uprave...

 

Kada govorimo o poreznom tretmanu korištenja službenih osobnih automobila od strane članova uprave društva, a u pravilu se radi o tzv. 24-satnom korištenju, potrebno je naglasiti da se on razlikuje ovisno o tome je li član uprave zaposlen u društvu ili nije, radi li se o vlasniku (dioničaru, udjeličaru) društva te razdoblju nabave/korištenja automobila.

Član uprave zaposlen u društvu

Kada se radi o 24-satnom korištenju službenog osobnog automobila od strane člana uprave zaposlenog u društvu, tada se porezni tretman ne razlikuje od situacija kada se to omogućuje bilo kojem drugom radniku društva.

Stoga, radi se o ostvarivanju primitka u naravi po osnovi nesamostalnog rada (plaće u naravi) koji se može utvrđivati na način propisan Pravilnikom o porezu na dohodak, i to:

• u visini 1% nabavne vrijednosti automobila (uvećano za PDV), ako je automobil kupljen ili unajmljen u okviru financijskog leasinga ili
• u visini 20% rate operativnog leasinga ili dugotrajnog najma (uvećano za PDV) ili
• prema opsegu stvarnog korištenja u visini 2,00 kn po prijeđenom km.

Propisani iznos primitka u naravi potrebno je preračunanom stopom uvećati na bruto te obračunati propisane iznose poreza, prireza i doprinosa.

U svakom slučaju, kada se primitak u naravi utvrđuje prema jednom od navedenih modela, odnosno oporezuje porezom na dohodak, tada su svi troškovi korištenja automobila (amortizacija, gorivo, servis, održavanje i dr.), porezno priznati.

Što se tiče obračuna PDV-a prilikom obračuna primitka u naravi, treba naglasiti da ako se radi o automobilima za čiju nabavu ili najam (leasing) nije dopušten odbitak cjelokupnog pretporeza, tada se prilikom obračuna primitka u naravi ne obračunava PDV jer se iznos PDV-a (kojeg poduzetnici nisu mogli odbiti) već nalazi u iznosu primitka u naravi.

Ako se radi o automobilima za čiju nabavu je bio dopušten odbitak PDV-a (nabavljeni prije 1.3.2012.), tada je prilikom obračuna primitka u naravi potrebno obračunati i PDV po stopi od 25%. Osnovica za obračun PDV-a biti će prethodno navedena propisana visina primitka u naravi.

Napominjemo da od 1.1.2018., na snagu stupaju odredbe Zakona o PDV-u prema kojima će porezni obveznici imati pravo na odbitak 50% pretporeza (za automobile do 400.000,00 kn nabavne vrijednosti) pa će prilikom obračuna primitka u naravi po osnovi korištenja automobila nabavljenih od 1.1.2018., ali i onih pod ugovorom o leasingu u 2018. i nadalje, biti potrebno obračunavati PDV po stopi od 25%.

Član uprave nije zaposlen, nije vlasnik

Ako se radi o članu uprave koji nije zaposlen u društvu te nije udjeličar/dioničar društva, tada se korištenje službenog osobnog automobila u privatne svrhe smatra primitkom u naravi po osnovi drugog dohotka.

Iznos primitka u naravi utvrđuje se u istim iznosima kao i kod člana uprave koji je zaposlen, ali se uvećava na bruto i oporezuje kao drugi dohodak.

Kao i kod plaće u naravi, a radi činjenice da se predmetni primitak oporezuje porezom na dohodak (kao drugi dohodak), svi troškovi korištenja automobila porezno su priznati.

Obračun PDV-a obavlja se na isti način kao i kod člana uprave zaposlenog u društvu.

Član uprave nije zaposlen, ali je vlasnik

Kada službeni osobni automobil društva za svoje privatne potrebe koristi vlasnik društva koji nije zaposlen, tada se radi o izuzimanju koje se oporezuje porezom na dohodak od kapitala.

U takvim slučajevima, potrebno je voditi računa da se vrijednost primitka u naravi ne može utvrđivati na isti način kao u prethodna dva slučaja.

Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, primici po osnovi izuzimanja utvrđuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti, odnosno prema onoj vrijednosti koju bi vlasnik društva trebao platiti na tržištu za istovjetno korištenje (najam) automobila.

Nakon što se utvrdi primitak u naravi prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti, isti je potrebno uvećati na bruto te obračunati pripadajući porez (36%) i prirez.

Postupak poreznog priznavanja troškova korištenja automobila te obračun PDV-a prilikom obračuna primitka u naravi, obavlja se na isti način kao i u prethodna dva slučaja.

Izvor: TEB

Godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa...

 

Što ako radnik kojemu prestaje radni odnos nije do kraja iskoristio godišnji odmor koji mu pripada?

Poslodavac bi u slučaju prestanka radnog odnosa trebao radniku ponajprije omogućiti korištenje godišnjeg odmora koji mu pripada. Ako to zbog objektivnih razloga nije moguće ili je otežano (zbog prekratkoga otkaznog roka, potreba organizacije rada poslodavca i slično), poslodavac će radniku isplatiti neiskorišteni dio godišnjeg odmora.

Napominjemo da neiskorišteni dio godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa nije moguće prenijeti i koristiti kod novog poslodavca, nego radnik mora godišnji odmor koji mu pripada ili iskoristiti prije prestanka radnog odnosa ili mu poslodavac mora isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

Izvor: RRIF