Porezni tretman testiranja i cijepljenja na COVID-19

 

PDV kod usluga testiranja na COVID-19

Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave (Kl: 410-19/20-02/261 od 12.10.2020.), usluge testiranja na COVID-19 obavljaju se u svrhu zdravstvene zaštite te su oslobođene plaćanja PDV-a temeljem čl. 39. st. 1. toč. b) Zakona o PDV-u, neovisno o tome provodi li se testiranje na COVID-19 temeljem uputnice liječnika ili na osobni zahtjev uz plaćanje (za potrebe putovanja u inozemstvo, po zahtjevu poslodavca).

S obzirom na aktualnu situaciju, u poslovnoj praksi je čest slučaj da hoteli naručuju od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) testiranje na COVID-19 za goste hotela. Račun za obavljeno testiranje HZJZ šalje na hotel, te u prilogu računa šalje popis osoba za koje je obavljeno testiranje. Troškove testiranja koje je imao za pojedinog gosta hotel nadoknađuje na način da taj trošak posebno iskazuje na računu za pruženu uslugu smještaja. Prema tumačenju Porezne uprave (Kl: 410-19/21-02/132 od 7.5.2021.), ovdje se radi o prefakturiranju troškova hotela na gosta, a ne o prolaznim stavkama na računu za smještaj. Stoga, troškovi testiranja koje je hotel imao za pojedinog gosta predstavljaju trošak hotela, koji on prevaljuje na gosta. Tako zaračunani trošak zapravo je nadoknada učinjenih izdataka hotela, koja čini osnovicu na koju se obračunava i plaća PDV.

Trošak testiranja na COVID-19 radniku i cijepljenja protiv COVID-19  

S obzirom da veliki broj poslodavaca u interesu obavljanja djelatnosti snosi trošak testiranja svojih radnika na COVID-19, isto je izuzeto od oporezivanja. Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19 – 43/21) je propisano (čl. 71.zc) da se trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti što ih poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz čl. 21. st. 1. Zakona o porezu na dohodak u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće ne smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Ova odredba ostala je u Pravilniku o provedbi OPZ-a i nakon što je Zakon o porezu na dohodak posljednji put izmijenjen.

Testiranje na COVID-19 što ga poslodavac omogućuje radnicima ne smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom).

Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 na teret poslodavca ne smatra se plaćom.

Od 1. siječnja 2021. cijepljenje protiv bolesti COVID-19 je kao izuzeće postalo i dio Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16 - 138/20), te je propisano (čl. 22. st. 1. toč. 7.) da se trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz čl. 21. st. 1. Zakona o porezu na dohodak, u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja, ne smatra primitkom od nesamostalnog rada. Kako se testiranje smatra troškom poslodavca, ali ne i plaćom u naravi, nema obveze obračuna javnih davanja te ne postoji ni obveza iskazivanja navedenog u obrascu JOPPD kao oporezivog niti novog neoporezivog primitka.

Izvor: TEB

Odgovornost članova društva i članova uprave...

 

Trgovačko društvo je pravna osoba, odvojena od fizičkih osoba koje drže dionice ili udjele tog društva. Pravna osobnost stječe se upisom u sudski registar, a gubi brisanjem iz tog registra.

Trgovačko društvo (poduzetnik) odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Zastupa ga uprava (direktor), koja vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.

Članovi d.o.o.-a (i j.d.o.o.-a), te dioničari d.d.-a načelno nisu odgovorni za obveze društva. Međutim, oni mogu biti odgovorni ako neki član ili dioničar:

1. koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,
2. koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,
3. protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,
4. u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

Osim toga, ako član ili dioničar zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva, ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.

Izvor: TEB

Kako će izgledati uvođenje valute eura 01.01.2023. ...

1. siječnja, 2023.g. Hrvatska planira uvesti euro. 

HNB je objavila detalje: Prvo vrijeme prilagođavanja primjenjivati će se dvostruke cijene. Dvostruke cijene u trgovinama jedna su od ključnih promjena koju će svi vidjeti i na koju će se svi trebati navikavati jer će iskazivanje cijena u eurima i kunama biti obavezno za sve trgovce i pružatelje usluga. Navedeno će se primjenjivati otprilike pet mjeseci prije dana uvođenja eura i 30 dana od odluke Vijeća EU-a da se uvodi euro. Nakon uvođenja eura moguće je da dvostruke cijene ostanu izražene i do godinu dana.

"Time će potrošačima biti olakšano praćenje cijena, odnosno njihovih troškova i prihoda, kao i privikavanje na novu valutu. Pritom će u razdoblju do dana uvođenja eura cijene u kunama biti jače istaknute nego cijene u eurima, a u razdoblju nakon toga vrijedit će obratno", rekli su iz HNB-a za tportal.

Uz oznaku cijene nalazit će se i fiksni tečaj konverzije kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate u novu valutu. Dvojno iskazivanje cijena predstavlja jednu od glavnih mjera koje će Vlada provoditi u svrhu sprječavanja neosnovanog rasta cijena uslijed uvođenja eura, odnosno da bi se zaštitili potrošači.

Plaćanje kunama i eurima prva dva tjedna

Nakon što se uvede euro, prva dva tjedna u opticaju će biti istodobno gotov novac kuna i eura, odnosno građanima će biti omogućeno tijekom tog prijelaznog razdoblja plaćanje gotovim novcem u objema valutama. Dok će građani plaćati kunama ili eurima, trgovine i ostala poduzeća građanima će vraćati isključivo eure, osim ukoliko to zbog praktičnih razloga neće moći napraviti.

U bezgotovinskom platnom prometu neće biti dvojnog optjecaja, već će se od prvog dana transakcije izvršavati u eurima.

Zamjena kuna za eure

Govoreći o zamjeni kuna za eure, taj će postupak biti besplatan. Banke će u prvih šest mjeseci od dana uvođenja eura zamjenu valute obavljati u svim poslovnicama banaka bez naknade, dok će u sljedećih šest mjeseci za tu uslugu imat će pravo zaračunati naknadu.

Osim banaka, u prvih šest mjeseci uslugu zamjene valute bez naknade pružat će i Fina i Hrvatska pošta u svim svojim poslovnicama. Banke će imati pravo ograničiti broj novčanica i kovanica kuna koje će se moći zamijeniti za eursku gotovinu u jednoj transakciji bez naknade, no to ograničenje neće moći biti na razini manjoj od 100 novčanica i 100 kovanica. Potrebno je napomenuti da će građani moći bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirati kunsku gotovinu u eure polaganjem novca na bankovne račune.

“Nakon isteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura banke više neće pružati uslugu zamjene valute. Od tog dana nadalje kunski gotov novac moći će se zamijeniti za eure isključivo u HNB-u, koji će to činiti bez naknade. Pritom za zamjenu novčanica kuna neće biti postavljen krajnji rok (novčanice će se moći zamijeniti za eure u bilo kojem trenutku u budućnosti) dok će se kovanice kuna i lipa moći mijenjati do isteka tri godine od dana uvođenja eura”, poručili su iz HNB-a.

Izvor: net.hr, HNB, tportal