Popularni postovi

27 svibnja 2021

Što je to D-U-N-S broj ...

 


DUNS broj jedinstveni je deveteroznamenkasti broj koji identificira poslovne subjekte na osnovi lokacije. Dodijeljen i održavan od strane Dun & Bradstreet (D&B), DUNS broj se široko koristi kao standardni poslovni identifikator.

Vaš DUNS broj upotrebljavat će se za provjeru identiteta i statusa pravne osobe vaše organizacije kao dio našeg postupka provjere upisa, posebno u vezi s internetskim uslugama, razvojem igara / aplikacija (poput SSL-a), Trust Seal na vašoj web stranici ili vašem Appleu / Googleov račun za razvoj aplikacija - čak i s aplikacijama kreditnim i financijskim institucijama.

Vaš DUNS broj bit će izravno povezan s kreditnom datotekom vaše tvrtke i igrat će važnu ulogu u potrazi za kreditom i financiranjem vaše tvrtke. Uz DUNS broj i poslovno-kreditno izvješće, zajmodavci, dobavljači i vjerovnici sada će moći bolje procijeniti kreditnu sposobnost vašeg poslovanja.

Sustav D-U-N-S primjenjuje se u cijelom svijetu.

Svoj broj možete pronaći na sljedećoj web-lokaciji tvrtke D&B ili se na njoj prijaviti za ishodovanje istog: www.dnb.com


18 svibnja 2021

Kako treba izgledati račun prema inozemstvu...

 


Ako poslujete s inozemstvom, bilo da ste u sustavu PDV-a ili ne, važno je znati koja je zakonska regulativa na snazi i koje su vaše obveze kako biste mogli ispravno obavljati svoju djelatnost i plasirati svoje proizvode i usluge na inozemno tržište. Također,  bitno je znati koje se stavke navode prilikom fakturiranja proizvoda, odnosno usluga.

Što treba sadržavati inozemni račun?

Prilikom sastavljanja inozemnog računa, potrebno je znati sljedeće stvari:

  1. iznosi na računima iskazuju se u kunama, a uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklađuje iskazan u kunama,
  2. ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice utvrđeni u stranoj valuti, za predračun u kune koristi se srednji tečaj HNB-a na dan nastanka obveze obračuna PDV-a,
  3. potrebno je dodati zakonsku odredbu o oslobađanju plaćanja PDV-a.
  4. potrebno je dodati sve stavke propisane Zakonom o fiskalizaciji.

U nastavku vam donosimo linkove koji vam mogu koristiti pri izračunavanju internacionalizacije:

1. Zahtjev za PDV ID brojbit.ly/PDV-ID-broj,

2. Pregled VIES bazebit.ly/VIESbaza,

3. Prijava stjecanja dobara: bit.ly/prijava-stjecanja-dobara,

Upute za popunjavanje prijave za stjecanje dobara: bit.ly/upute-prijava-za-stjecanje-dobara,

4. Zbirna prijava (ZP obrazac): bit.ly/ZP-obrazac,

Upute za popunjavanje zbirne prijave (ZP obrasca): bit.ly/upute-ZP-obrazac,

5. Zahtjev za EORI broj: bit.ly/zahtjev-za-eori-broj,

6. Provjera baze EORI brojabit.ly/validacija-eori-broj,

7. Nadležne carinarnice za ishođenje EORI broja: bit.ly/adrese-carinskih-ureda.


Izvor: Plavi ured i Porezna uprava

13 svibnja 2021

Online trgovina i obračun PDV-a ...

 



Trgovina putem Interneta (Internet trgovina, on-line trgovina ili web trgovina) je oblik elektroničkog poslovanja koji se ostvaruje na način da se različiti proizvodi i usluge nude i naručuju putem Interneta. Obavljanje Internet trgovine odnosno prodaje robe putem interneta smatra se uslugom informacijskog društva. Pod uslugama informacijskog društva smatra se usluga koju davatelj usluga (trgovac/prodavatelj) uz naknadu pruža elektroničkim putem na zahtjev korisnika (kupca/potrošača), a posebno Internet prodaja robe i usluga, nuđenje podataka na internetu, reklamiranje putem interneta, elektronički pretraživači, te mogućnost traženja podataka i usluga koje se prenose elektroničkom mrežom, posreduju u pristupu mreži ili pohranjuju podaci korisnika. Internet trgovina (prodaja robe/usluga putem web shopa) može se obavljati kroz oblik:

  • Internet trgovine na veliko ili prodaje robe na daljinu na veliko ◽ kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost,
  • Internet trgovine na malo ili prodaje robe na daljinu na malo ◽ kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima.

U svrhu oporezivanja PDV-om isporuka dobara koja se prodaju putem Interneta, potrebno je odrediti mjesto oporezivanja te isporuke, odnosno radi li se o tuzemnoj isporuci ili se roba isporučuje kupcima u drugu državu članicu ili se izvozi u treću zemlju. Ako prodavatelj robu koju prodaje putem Internet trgovine na veliko i/ili malo, sa skladišta/prodavaonice u RH isporučuje u drugu državu članicu EU-a potrebno je utvrditi da li se roba prodaje kupcu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici (B2B), ili osobi koja nije porezni obveznik (B2C). U slučaju kada se roba prodaje putem Interneta i šalje u drugu državu članicu kupcima koji su krajnji potrošači (B2C), primjenjuju se posebne odredbe o oporezivanju PDV-om.

Isporuke na daljinu – odredbe u primjeni do 30.6.2021.

Prodaja na daljinu (“distance selling”) je oblik prodaje u kojem se roba nudi putem kataloga, Interneta, TV prodaja ili putem trgovačkih predstavnika. Kod isporuka dobara na daljinu isporučitelj sam (vlastitim dostavnim vozilima) ili neka osoba po njegovom nalogu (npr. kurirske službe) otprema dobra u drugu državu članicu kupcima koji nisu obveznici PDV-a, odnosno koji se u smislu PDV-a smatraju krajnjim potrošačima (B2C). Isporuke na daljinu su također isporuke dobara koja se otpremaju, ali mjesto isporuke je posebno definirano odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ i slijedom toga čl. 13. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 - 138/20; u nastavku: Zakon o PDV-u).

Prema trenutno važećim odredbama, prodaja dobara na daljinu oporezuje se prema načelu države podrijetla, odnosno PDV-om države članice isporučitelja do prelaska praga isporuke. Dakle, isporuka dobara za krajnju potrošnju oporezuje se po načelu države podrijetla te isporučitelj zaračunava PDV države članice u kojoj se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca, pod uvjetom da ukupna vrijednost isporuka (bez PDV-a) koje obavi isporučitelj u prethodnoj, odnosno u tekućoj kalendarskoj godini nije prešla prag isporuke koji je propisala druga država članica.

  • Države članice propisuju prag isporuke u visini od 35.000 EUR do 100.000 EUR-a.
  • U Republici Hrvatskoj primjenjuje se prag isporuke u iznosu od 270.000,00 kn.

Navedeno znači da isporučitelj iz RH, koji isporučuje dobra na daljinu krajnjim potrošačima u drugu državu članicu, obračunava hrvatski PDV ako se dobra nalaze u RH na početku otpreme/prijevoza do kupca, dok ukupna vrijednost dobara ne prijeđe prag isporuke koji je odredila ta druga država članica. Nakon što prijeđe prag isporuke, hrvatski isporučitelj se mora registrirati za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici i na obavljene isporuke obračunati PDV te države.

  • Ako prodavatelj sa sjedištem u RH prodaje putem web-a dobra kupcima – krajnjim potrošačima u nekoj državi članici EU-a, obračunava hrvatski PDV dok ne prijeđe prag isporuke te države.

U obrnutom slučaju, kada isporučitelj iz druge države članice, primjerice Austrije, isporučuje dobra na daljinu krajnjim potrošačima u RH, obračunava austrijski PDV ako se dobra nalaze u Austriji na početku otpreme ili prijevoza do kupca, dok ukupna vrijednost isporučenih dobara ne prijeđe prag isporuke od 270.000,00 kn. Nakon što prijeđe prag isporuke, strani isporučitelj se mora registrirati za potrebe PDV-a u RH, na obavljene isporuke obračunati hrvatski PDV te obvezu iskazati u Obrascu PDV u RH.

  • Kada hrvatski građani kupuju putem web-a robu od prodavatelja iz neke države članice EU-a, na tu robu bit će obračunat PDV te države, ako EU prodavatelj nije prešao prag isporuke u RH.

 Nove odredbe u primjeni od 1. srpnja 2021.

Od 1. srpnja 2021. brišu se odredbe o pragu isporuke, te se počinju primjenjivati odredbe Zakona o PDV-u, kojima se propisuje da se mjestom isporuke za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a smatra mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku u kojem otprema ili prijevoz dobara kupcu završava. Navedeno znači da će isporučitelj iz RH, koji isporučuje dobra na daljinu krajnjim potrošačima u drugu državu članicu, obračunavati PDV države članice odredišta dobara.

  • Od 1.7.2021. primjena posebnog postupka oporezivanja proširuje se na sve usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici i na prodaju dobara na daljinu te se uvodi OSS ( One Stop Shop).
  • Na razini EU-a se od 1.7.2021. počinje primjenjivati jedinstveni prag od 10.000,00 EUR-a, što preračunato u kune iznosi 77.000,00 kn, a koji obuhvaća:
  • telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja te elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici u drugim državama članicama,
  • prodaju dobara na daljinu unutar EU-a.

Stoga, ako je porezni obveznik u prethodnoj i tekućoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka koje ulaze u prag manju od 77.000,00 kn, mjesto oporezivanja navedenih isporuka je u državi članici sjedišta isporučitelja. U trenutku prelaska praga, mjesto oporezivanja je mjesto prebivališta primatelja usluga i mjesto gdje završava prijevoz dobara kupcu.

Dakle, od 1.7.2021. počinje primjena posebnog postupka oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar EU-a, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Svrha tog posebnog postupka je omogućiti poreznim obveznicima ispunjavanje obveze PDV-a prema svim državama članicama EU-a u jednoj državi članici podnošenjem prijave PDV-a putem elektroničkog sustava OSS (One Stop Shop).

Izvor: TEB

12 svibnja 2021

Obveza dostave platne liste radniku...

 


U tekstu Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Narodne novine, br. 32/15 i 35/17) nije izrijekom naveden način dostave obračuna radniku.

Uzimajući u obzir da je obveza poslodavca da radniku uruči obračun njegove plaće, mišljenja smo da poslodavac može izabrati na koji će način radniku istu uručiti, što bi podrazumijevalo i mogućnost kreiranja zajedničke potpisne liste, na kojoj bi svaki radnik, svojim potpisom potvrdio primitak iste.

U slučaju kada se obračun isplaćene plaće ne dostavlja radniku izravno već se pakira u omotnicu (kuvertu) i šalje poštom ili putem neke ovlaštene osobe, poslodavac može na obrazac unijeti datum kada je pokrenuo postupak predaje navedenog obračuna radniku.

Sukladno navedenome, poslodavac može samostalno izabrati način dostave obračuna isplaćene plaće radniku (osobno, poštom, e-poštom), a ukoliko zbog objektivnih razloga uzrokovanih bolešću radnika ili njegovim izostankom s posla zbog korištenja godišnjeg odmora to nije u mogućnosti učiniti, dužan je obračun isplaćene plaće predati radniku odmah nakon prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

Radnike koji iz neopravdanog razloga odbijaju primiti obračun isplaćene plaće poslodavac može pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati im na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povreda radnih obveza.

Izvor: MRMS


11 svibnja 2021

Zapošljavanje državljana trećih zemalja...

 


Od 1. siječnja 2021. godine Vlada RH više ne utvrđuje godišnju kvotu za zapošljavanje državljana trećih zemalja, a poslodavci koji žele zaposliti državljana treće zemlje moraju najprije od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražiti provođenje testa tržišta rada. Tek ako test tržišta rada pokaže da u evidenciju nezaposlenih osoba nema domaćih radnika koji ispunjavaju uvjete za zapošljavanje, poslodavac može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.

Iznimno, poslodavci nisu obvezni tražiti provođenje testa tržišta rada za zanimanja koja su obuhvaćena Odlukom o zanimanjima za koja poslodavac nije obvezan zatražiti provođenje testa tržišta rada, a to su:

  • zidar
  • tesar
  • armirač
  • betonirac
  • zavarivač
  • fasader
  • monter građevinskih elemenata
  • rukovatelj građevinskim strojevima
  • klesar
  • rukovatelj kranom
  • stolar
  • radnik visokogradnje
  • radnik niskogradnje
  • monter cjevovoda
  • soboslikar i ličilac
  • krovopokrivač
  • vodoinstalater
  • elektroinstalater
  • instalater grijanja i                 klimatizacije
  • hidroizolater
  • monter metalnih konstrukcija
  • polagač keramičkih pločica
  • podopolagač
  • izolater
  • limar
  • bravar
  • elektromonter
  • električar održavanja
  • vozač teretnog vozila
  • vozač teretnog vozila s prikolicom
  • automehaničar
  • autolakirer
  • autolimar
  • kožarski radnik
  • krojitelj krzna i kože
  • kuhar nacionalne kuhinje
  • slastičar
  • pekar
  • mesar
  • programer
  • dizajner korisničkog sučelja
  • sistemski administrator.

  • Poslodavac koji državljanina treće zemlje želi zaposliti u jednom od gore navedenih zanimanja izravno podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, bez provođenja testa tržišta rada, i to elektroničkim putem na internetskoj stranici HZZ-a.

    Izvor: RRIF


    07 svibnja 2021

    Što sa PDV-om kod najma stana...


     

    Najam stana smatra se uslugom koja je, kao i svaka usluga koju u tuzemstvu obavi porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, temeljno oporeziva PDV-om. Međutim, propisima o PDV-u propisani su izuzeci, pa je tako najam stana za potrebe stanovanja oslobođen plaćanja PDV-a.

    Najam stana oslobođen PDV-a

    Najam stambenih prostorija i dijelova stana u svrhu stanovanja oslobođen je plaćanja PDV-a prema čl. 40. st. 1. toč. l) Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13 – 138/20). Pod stanovanjem se smatra trajni boravak – življenje u stambenom prostoru.
    PDV-a su oslobođene i sve prateće usluge i isporuke dobara u svezi s najmom stana za stanovanje, koje se uključuju u iznos naknade za najam stana. To znači da je plaćanja PDV-a oslobođena isporuka vode, struje, plina, grijanja, odvoza smeća, kada je cijena tih usluga uključena u iznos naknade za najam stana.

    Međutim, kada uz stan najmodavac iznajmljuje i parkirno mjesto u zajedničkoj garaži stambene zgrade i sl. obvezan je na najam parkirnog/garažnog mjesta obračunati i platiti PDV.

    Porezni obveznik po ulaznim računima za kupljeni ili izgrađeni stan koji će iznajmljivati za potrebe stanovanja ne može odbiti pretporez. Zabrana odbitka pretporeza primjenjuje se i na sve troškove nastale u svezi korištenja tog stana (održavanje, struju, vodu i dr.).

    Ako je porezni obveznik pri nabavi/izgradnji stana koristio pretporez obvezan je svake godine ispraviti pretporez u visini od 1/10 pretporeza koji je odbio u godini nabave, sve do isteka razdoblja za ispravak pretporeza od 10 godina uključujući i godinu nabave. Primjerice, porezni obveznik je 2019. godine kupio stan s namjerom daljnje prodaje i pri nabavi je odbio pretporez. S obzirom da stan nije uspio prodati, u 2021. godini stan prenamjenjuje i počinje iznajmljivati za potrebe stanovanja. Budući je došlo do prenamjene nekretnine a time i uvjeta za oporezivanje, porezni obveznik obvezan je u 2021. godini ispraviti pretporez u  visini 1/10 iznosa pretporeza koji je odbio pri nabavi. Ispravak pretporeza se iskazuje u obrascu PDV za 12 mjesec 2021. pod red. br. III.15. Ako stan nastavi iznajmljivati za potrebe stanovanja i u sljedećim godinama, svake godine do isteka razdoblja za ispravak pretporeza (2022. - 2028.) obvezan je ispraviti pretporez u visini 1/10 pretporeza odbijenog u godini nabave.

    Plaćanju PDV-a podliježe iznajmljivanje namještenih ili nenamještenih soba i stambenih prostorija:

    • pravnoj osobi. Naime, najam stana pravnoj osobi, neovisno da li će pravna osoba stan koristiti kao poslovni prostor ili za potrebe stanovanja radnika ne smatra se najmom u svrhu stanovanja te nije oslobođen plaćanja PDV-a;
    • radi povremenog boravka, bez namjere trajnog življenja, u turističke svrhe (povremenim gostima) i poslovne svrhe.

    Plaćanju PDV-a podliježe i iznajmljivanje parkirnih mjesta u zajedničkoj garaži stambene zgrade i sl. usluge vezane uz iznajmljivanje stambenog prostora u turističke i poslovne svrhe.

    Izvor: TEB



    03 svibnja 2021

    Strani državljanin kao direktor trgovačkog društva u Hrvatskoj

     

    S ulaskom u Europsku uniju, promijenili su se uvjeti pod kojima se strani državljani mogu zapošljavati unutar Hrvatske. To vrijedi i za direktore te članove uprave. 

    Direktore trgovačkog društva (članovi uprave) nerezidente razlikujemo ovisno o njihovom statusu. U prvoj skupini su direktori trgovačkog društva (članovi uprave) u sustavu obveznog osiguranja. Odnosno, oni koji su u radnom odnosu u RH ili u inozemnom društvu ili su u sustavu obveznog osiguranja po nekoj drugoj osnovi u inozemstvu. U drugoj skupini su direktori trgovačkog društva (članovi uprave) izvan sustava socijalnog osiguranja u RH i u inozemstvu. 

    Državljani država članice Europske unije, Islanda, Norveške, Lihtenštajna i Švicarske i članovi njihovih obitelji izjednačeni su u pravima s državljanima Republike Hrvatske. Oni mogu u Republici Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

    Zakonom o strancima propisani uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad strancima koji obavljaju ključne poslove (člana uprave). Jednako tako su propisani uvjeti i za osobe koje upravljaju poslovanjem trgovačkog društva.

    Oni su ključno osoblje u trgovačkom društvu samo ako su zaposleni u svom trgovačkom društvu na radnom mjestu s kojeg upravljaju poslovanjem trgovačkog društva. Primjerice, to je radno mjesto direktora. 

    On ima obvezu podnijeti Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote. Zahtjev podnosi policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka ili rada stranca na obrascu 9a. 

    Policijska će postaja zahtijevati od stranca da Zahtjevu za izdavanjem dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote priloži:

    – ugovor o radu;
    – dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca;
    – dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva.

    Uvjete za stranca koji se samozapošljava u vlastitom trgovačkom društvu (u kojemu ima vlasnički udio veći od 51 %) za izdavanje dozvole za boravak i rad regulira Zakon o strancima. Oni su sljedeći:

    a) da je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje 200.000,00 kuna;
    b) da je zaposlio najmanje 3 hrvatska državljana;
    c) da njegova bruto-plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u RH u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku;
    d) da trgovačko društvo ne posluje s gubitkom;
    e) da je priložio dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima u RH.

    U ovom će slučaju policijska postaja strancu izdati dozvolu ako ispuni uvjete:

    a) da vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva, odnosno imovina komanditnoga ili javnoga trgovačkog društva prelazi svotu od 100.000,00 kuna;
    b) da su u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranoga trgovačkog društva zaposlena najmanje 3 hrvatska državljana na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora. Ako više stranaca obavlja ključne poslove, tada mora biti zaposleno najmanje 5 hrvatskih državljana;
    c) da je njegova bruto-plaća najmanje u visini prosječne bruto isplaćene plaće u RH u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku.

    Stranci (državljani treće zemlje) koji namjeravaju raditi u svojstvu direktora ili člana uprave u trgovačkim društvima do 90 dana u kalendarskoj godini nemaju obvezu podnošenja zahtjeva za izdavanjem dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote. Oni mogu, prema odredbi Zakona o strancima, obavljati poslove na temelju potvrde o prijavi rada. Na temelju izdane potvrde o prijavi rada stranac za istog poslodavca može raditi na cijelom području RH. Uz pribavljanje potvrde o prijavi za stranca, ostali uvjeti vezani za temeljni kapital i zapošljavanje su isti kao i kod stranaca koji rade uz dozvolu za boravak i rad. 

    Stranac direktor trgovačkog društva (član uprave) koji je u radnom odnosu u društvu u Republici Hrvatskoj prima plaću kao i svaki drugi radnik.

    No, direktori koji nisu u sustavu obveznog osiguranja niti po jednoj osnovi (u RH ili inozemstvu) obvezni su osiguranici temeljem odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju. Članovi uprave tj. izvršni direktori-stranci bez uređenog statusa obveznog osiguranja trebaju biti obvezni osiguranici. Za više informacija, provjerite Zakon o mirovinskom osiguranju i Zakon o zdravstvenom osiguranju.

    Ako Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju s državom iz koje dolazi stranac direktor trgovačkog društva, tada treba uzeti u obzir činjenice iz tog ugovora. Naime, međunarodni ugovori, pa tako i o socijalnom osiguranju, imaju prednost pred našim zakonima. Stranci iz ostalih država trebaju dostaviti potvrde koje proizlaze iz ugovora o socijalnom osiguranju.

    Republika Hrvatska kao članica Europske unije ima potpisane ugovore o socijalnom osiguranju sa svim državama članicama Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora. (Potonje čine i: Island, Norveška i Lihtenštajn). Stranci koji dolaze iz EU-a trebaju dostaviti potvrdu A1 (države članice svoje rezidentnosti).

    Popis svih država s kojima Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju naveden je na web stranicama Hrvatskog mirovinskog osiguranja.

    Članovi uprave (direktori bez uređenoga obveznog osiguranja) prema Zakonu o doprinosima sami su obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa. U tom slučaju, prijavu obveznih osiguranja podnose sami za sebe.  Plaćeni doprinosi po ovoj osnovi nisu troškovi društva, već je obveznik plaćanja doprinosa član uprave. U prijevodu, ako je stranac direktor trgovačkog društva, podmiruje ih samostalno.

    Ako društvo podmiri doprinose umjesto člana uprave, plaćeni bi doprinosi predstavljali oporezivi neto primitak i oporezivali bi se kao drugi dohodak.

    Izvor: Brojevi