Popularni postovi

30 lipnja 2012

IZREKA MJESECA


"Kad god vidite da netko vodi uspješan posao, 
budite sigurni da je jednom donio hrabru odluku." 
(Peter Drucker)

27 lipnja 2012

11. Primjer ovršnog prijedloga



Ovršni predmet:

OVRHOVODITELJ: XY d.o.o., sa sjedištem u ___________,
                                   MBS: 12345, OIB: 12345

OVRŠENIK:               ABC, vl. Trgovačkog obrta xyz, sa sjedištem u ____________., OIB: 98765

Radi:                           isplate

Vrijednost:                  10 000 kuna


PRIJEDLOG ZA OVRHU
NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE

-općenito na imovini ovršenika

U četiri primjeraka.

PRILAŽE SE:

- vjerodostojna isprava - izvadak iz poslovnih knjiga  od 01.05.2012 godine

Ovršenik je obvezan platiti ovrhovoditelju ukupan iznos od 10 000 kuna, i to na temelju računa br. 12345 od 01.12.2011. godine, iznos od 6000 kuna, i računa br. 98765 od 15.12.2011. godine iznos od 4000 kuna.

Dokaz: izvadak iz poslovnih knjiga od 01.05.2012. godine

Tražbina je dospjela za iznos od 6000 kuna dana 01.12.2011. godine, a za iznos 4000 kuna dana 15.12.2011. godine.

Budući da ovršenik nije dobrovoljno ispunio svoju obvezu, ovrhovoditelj predlaže da javni bilježnik na temelju odredaba članaka 28., 35. stavak 2., 37., a sve u svezi s odredbama članaka 252.b i 252.c, te članka 14. Ovršnog zakona u vezi troškova ovrhe, donese sljedeće:

RJEŠENJE O OVRSI

I nalaže se ovršeniku ABC, vl. Trgovačkog obrta xyz , sa sjedištem u ____________., OIB: 98765, da ovrhovoditelju XY d.o.o., sa sjedištem u ___________, MBS: 12345, OIB: 12345, namiri tražbinu u iznosu od 10 000 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 8 (osam) postotnih poena, koje teku za iznos od 6000 kuna od dana 01.12.2011. godine, a za iznos od 4000 kuna dana 15.12.2011 godine, pa sve do namirenja ovrhovoditelja,

te da mu nadoknadi trošak ovog postupka, kao i da na te troškove plati zatezne kamate od dana kada su ti troškovi učinjeni, tj. od dana donošenja ovog rješenja (čl. 27. st. 3 OZ), prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena, do namirenja ovrhovoditelja, a sve to u roku od osam dana, računajući od primitka ovog rješenja.

II Radi naplate ovrhovoditeljeve tražbine iz točke 1. ovog rješenja

određuje se ovrha

općenito na imovini ovršenika

III Nalaže se ovršenikovu dužniku da navedeni iznos za koji je određena ovrha isplati na ovrhovoditeljev račun broj 123456-1231234 kod < naziv banke> d.d.., po pravomoćnosti ovog rješenja.

IV Zabranjuje se ovršenikovom dužniku da ovršeniku ispuni novačanu tražbinu u visini iznosa radi čijeg je ostvarenja ovrha određena, a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome.

Ovo rješenje ima učinak rješenja o ovrsi na temelju kojeg ovrhovoditelj može izravno zatražiti po pravomoćnosti rješenja od dužnikova dužnika isplatu tražbine i troškova sa zateznim kamatama na račun ovrhovoditelja (članak 252.g Ovršnog zakona).

V Na temelju ovog rješenja po njegovoj pravomoćnosti i ovršnosti, ovrhovoditelj može zatražiti od stvarno nadležnog suda da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju ovog rješenja ne može zatražiti izvansudska ovrha (članak. 252.h stavak 2. Ovršnog zakona).

Ovrhovoditelj zahtjeva naknadu troškova:
- javnobilježnička nagrada i trošak __________ <ovo popunjava javni bilježnik>

U __________ dana 01.05.2012. godine

Ovrhovoditelj:
XY d.o.o.
Predsjednk uprave
Luka Arvaj, mag.iur

26 lipnja 2012

10. Kako provesti ovrhu ?



Ovršni postupak (ovrha) je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostvaruje svoju tražbinu. U poslovnoj praksi ovrha se najčešće provodi na temelju vjerodostojne isprave. Prjedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj podnosi javnom bilježniku po svom izboru, te od njega traži da donese rješenje o ovrsi. U ovom članku fokusirati ću se na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima, koju po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, provodi Financijska agencija (FINA).


Ovršni postupak pokreće se prijedlogom ovrhovoditelja. Ovršnom prijedlogu prilaže se vjerodostojna isprava. Ovršni zakon vjerodostojne isprave taksativno navodi u čl. 28, a to su: 
- račun
- mjenica i ček s protestom i povratnim računima (kada je to potrebno za zasnivanje tražbine)
- javna isprava
- izvadak iz poslovnih knjiga
- po zakonu ovjerovljena privatna isprava
- isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.


U poslovnoj praksi najčešće vjerodostojne isprave su račun i drugi izvadak iz poslovnih knjiga (npr otvoreni stavci dužnika). Vjerodostojna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik, te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. Da bi se na temelju ovršnog prijedloga moglo donijeti rješenje o ovrsi, on mora sadržavati sve zakonom navedene sastojke, navedene u čl. 35 Ovršnog zakona. Prijedlog za ovrhu mora sadržavati:
- zahtjev za ovrhu
- naznaku vjerodostojne isprave na temelju koje se traži ovrha,
- naznaku ovrhovoditelja i ovršenika,
- tražbina čije se ostvarenje traži
- sredstvo kojim ovrhu treba provesti (npr prijenos i isplata u slučaju ovrhe na novčanim sredstvima).
- predmet u odnosu na koji ga treba provesti (S obzirom na predmet u odnosu na koji je ovrhu potrebno provesti, oportuno je zatražti ovrhu na "općenito na imovini ovršenika", s obzirom da je takvo rješenje o ovrsi podesno za ovrhu na bilo kojem predmetu u imovini ovršenika, uključujući i novčana sredstva.)


Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora još  sadržavati i zahtjev da se naloži ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima. Prijedlog je korisno predati u više primjeraka (po jedan za javnog bilježnika, ovršenika, ovrhovoditelja, financijsku agenciju..) Za obavljanje poslova iz postupka ovrhe javni bilježnici imaju pravo na nagradu i naknadu troškova u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku. Ovrhovoditelj ima pravo u prijedlogu zatražiti da ovršenik nadoknadi troškove ovrhe. Javni će bilježnik ovrhovoditelju izdati obračun tih naknada.
Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama. Ako ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten, uredan ili osnovan, proslijedit će predmet nadležnom sudu  radi donošenja odluke.
Ovršenik može podnijeti prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku koji ga je izdao. Ukoliko je podnesen pravodoban i dopušten prigovor protiv rješenja , javni bilježnik proslijedit će spis radi provedbe postupka u povodu prigovora nadležnom sudu, koji će odlučiti o prijedlogu. Ako u roku od osam dana od isteka roka za prigovor ne primi prigovor, javni će bilježnik staviti na otpravak rješenja o ovrsi  potvrdu o njegovoj pravomoćnosti i ovršnosti, te će ga predati ovrhovoditelju.
FINA pokreće postupak provođenja ovrhe na temelju zaprimljene osnove za plaćanje. Osnova za plaćanje u ovom slučaju je pravomoćno rješenje o ovrsi. Pravomoćno rješenje o ovrsi predaje se neposrednom dostavom, a može se poslati i  preporučeno poštom u poslovne jedinice FINE u ZG, ST, OS i RI.

Napomena:
Potrebno je pripaziti na zastaru. Zastara počinje teći prvog dana poslije prvog dana kad je vjerovnik imao pravo zahtjevati ispunjenje obveze, a nastupa kad istekne posljednji dan zakonom određenog vremena. Međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu roba i usluga te tražbine za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarjevaju za 3 godine (čl. 228 Zakona o obveznim odnosima). Javni bilježnik, doduše, ne pazi po službenoj dužnosti na zastaru, stoga će izdati rješenje o ovrsi i u tom slučaju, no ovršenik može spriječiti ovrhu ukoliko uloži prigovor radi zastare.


P.S. U slijedećem članku samo za Vas vjerne čitatelje objavljujemo Primjer ovršnog prijedloga :-)


Savjetuje : Luka Arvaj, mag.iur.

18 lipnja 2012

9. Kako ostvariti pravo na poreznu olakšicu kod obračuna plaće ?


Porezne olakšice su iznosi koji smjanjunju poreznu osnovicu, a rezultat je povrat poreza ili plaćanje manjeg poreza. Mogu se vezati uz osobu poreznog obveznika (npr. 30% priznati izdatak kod autorskog ugovora, donacije, ... ) i uz porezni objekt (npr. za rudnike ugljena propisana je porezna olakšica u visini od 8%). No, mi čemo se u ovom članku posvetiti osnovnim kriterijima koji su potrebni za ostvarivanje prava na uvečani osobni odbitak kod obračuna osobnog dohotka.

Pravo na uvećanje osobnog odbitka na temelju uzdržavanih članova obitelji i djece može se ostvariti na načina da se  prijavi uzdržavanog člana ili djece na poreznu karticu.    Ostali uzdržavani članovi mogu biti roditelji, vaši ili vašeg bračnog druga, potomci  u izravnoj liniji, te bivši bračni drugovi za koje se plaća alimentacija. Postupak je vrlo jedostavan. Poreznu karticu zajedno sa rodnim listom djeteta dostavite u poreznu poreznu upravu i zatražite upisivanje kako bi već kod slijedećeg obračuna plaće Vaš poslodavac koristio uvećan osobni odbitak. Oba roditelja ne mogu istovremeno koristiti pravo na poreznu olakšicu za isto djete. Zbog toga je vrlo važno dobro raspodjeliti djecu na oba zaposlena roditelja. Roditelj koji ima veću plaću imati će veći povrat poreza po prijavljenom djetetu. No, bilo bi dobro sve izračunati, te napraviti projekciju izračuna plaće i tek tada prijaviti uzdržavanog člana poreznoj upravi. Ušteda može iznositi i do nekoliko stotina kuna mjesečno.

U slijedećoj tablici su prikazana moguća uvećanja osobnog odbitka :

OSOBNI ODBITAK
FAKTOR
IZNOS
osnovni osobni odbitak
1,00
2.200,00 kn
uzdržavani član uže obitelji
0,50
1.100,00 kn
prvo dijete
0,50
1.100,00 kn
drugo dijete
0,70
1.540,00 kn
treće dijete
1,00
2.200,00 kn
četvrto dijete
1,40
3.080,00 kn
peto dijete
1,90
4.180,00 kn
invalidnost
0,30
660,00 kn
invalidnost100%
1,00
2.200,00 kn
Pordučje posebne državne skrbi (osnovni osobni odbitak)
I. skupina
3.840,00 kn
Pordučje posebne državne skrbi (osnovni osobni odbitak)
II. skupina
3.200,00 kn
Pordučje posebne državne skrbi (osnovni osobni odbitak)
III. skupina
2.400,00 kn
Brdsko-planinska područja (osnovni osobni odbitak)
2.400,00 kn
Umirovljenici
3.400,00 kn






































O samim olakšicama kod donacije (darovanja) pisano je u članku br.3 od 01.06.2012.g.




Piše: Alin Božić, ovl.rač.




14 lipnja 2012

8. Likvidacija trgovačkog društva



U prijašnja dva članka pisano je o otvaranju trgovačkog društva, dok u ovom ću se osvrnuti na zatvaranje istog tj. likvidaciju u smislu označavanja prestanka rada nekog gospodarskog subjekta. Na likvidaciju društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 368. stavka 2., članka 370. i članka 372. do 384. Zakona o trgovačkim društvima. U čl. 367. Zakona navedeni su mogući razlozi za prestanak rada društva, a to mogu biti slijedeći:

1. istek vremena određenoga u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme,
2. odluka glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki,
3. pravomoćna odluka suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona kao isključivo nadležnog kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit,
4. pripajanje društva drugome društvu i spajanje s drugim društvom,
5. pravomoćna odluka suda kojom se odbija otvaranje stečajnog postupka zbog nemogućnosti da se iz stečajne mase pokriju troškovi stečajnog postupka,
6. provođenje stečajnog postupka,
7. ukidanje društva.

Društvo koje nema imovine može prestati tako da ga registarski sud briše iz trgovačkog registra na prijedlog nadležnog organa porezne uprave ili po službenoj dužnosti. Registarski sud će brisati društvo iz trgovačkog registra po službenog dužnosti ako ono tri godine po redu ne postupi po zakonskoj obvezi da objavi svoja godišnja financijska izvješća s propisanom dokumentacijom niti ih dostavi tome sudu u roku od 6 mjeseci nakon što mu sud priopći naknadu da će ga brisati iz trgovačkog registra, a društvo u tome roku ne učini vjerojatnim da ima imovinu. Likvidacija društva se ne provodi, a društvo prestaje brisanjem iz trgovačkog registra. Pokaže li se nakon brisanja društva iz trgovačkog registra da ono ima imovinu koju bi trebalo podijeliti, provodi se likvidacija društva. Likvidatore na prijedlog zainteresiranih osoba imenuje sud. 
Kada je nad društvom pokrenut stečaj, tada likvidaciju nije potrebno provoditi. U pravilu ako je imovia tvrtke veća od obveza provodi se likvidacija, a u protivnom postupak stečaja.


Postupak likvidacije provode imenovani likvidatori tj. članovi uprave društva ako nije drugačije određeno. Oni su dužni, kao što nalaže čl.374 Zakona, okončati poslove koji su u tijeku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu društva i podmiriti vjerovnike.
Obveze nas računovođa jednog trgovačkog društva u likvidaciji su po upisu likvidacije u sudski registar izraditi početno likvidacijsko izvješće i financijske izvještaje od početka poslovne godine do dana upisa likvidacije u sudski registar, te početne likvidacijske financijske izvještaje. Zatim, potrebno je izvršiti inventuru i sve ostale propisane radnje kao da se radi o početku poslovne godine odnosno kraju. Trgovačko društvo dužno je za vrijeme likvidacije podnositi sve zakonske propisane izvještaje FINA-i, REGOS-u, u zakonskim rokovima. Dok PD obrazac (prijava poreza na dobit) se predaje po završetku likvidacije, to znači da se PD obrazac podnosi za cijelo likvidacijsko razdoblje. U skladu sa Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost sve isporuke u postupku likvidacije su oporezive, te prijava PDV-a podnosi se redovito za svako porezno razdoblje.


Nakon podmirenja svih obveza , likvidatori sastavljaju izvješće o likvidaciji i prijedlog podjele imovine. Saziva se glavna skupština kojoj likvidatori podnse zaključna likvidacijska izvješća i zaključno izvješće o provedenoj likvidaciji. Kako bi okončali cijeli postupak potrebno je prijaviti upis brisanja iz sudskog registra, te priložiti dokaze prihvaćanja zaključnih izvješća od strane skupštine. Trenutkom brisanja iz sudskog registra, trgovačko društvo prestaje postojati.


Piše: Alin Božić, ovl.rač.





11 lipnja 2012

7. Koji sustav korporacijskoga upravljanja odabrati ?



Dva su osnovna sustava korporacijskog upravljanja: dualistički sustav (two-tier system, dual board system), kod kojega su strogo odvojeni uprava i nadzorni odbor, te monistički sustav (one-tier system, single board system) kod kojega su upravljanje i nadzor objedinjeni u jednome tijelu – upravnom odboru. Ne postoji jedinstveni odgovor na pitanje koji je sustav korporacijskog upravljanja bolji; dok se monistički model  usmjerava na uravnoteženje snaga u upravi, dualistički se model usmjerava na ograničavanje utjecaja većinskog dioničara. U ovom članku prikazane su osnovne razlike ovih sustava, uz kratki pregled komparabilnih prednosti i mana.

Dualistički koncept ustroja organa društva dizajniran je u dva sloja da bi se odvojile izvršne od nadzornih funkcija.  Nadzorni odbor  (supervisory board) sastoji se od neizvršnih nadzornih direktora (non-executive directors) i vanjskih direktora, koji mogu predstavljati sve stakeholdere (dioničare, radnike, institucionalne investitore..). Dakle, postoji striktna odvojenost poslova managementaa od nadzora nad tim poslovima.  Uprava (management board) sastoji se od direktora (executive directors). Članstvo u nadzornom odboru nije kompatibilno s istovremenim  članstvom u upravi toga društva. Nadzorni odbor djeluje kao savjetnik uprave,  odobrava važne odluke koje je donijela uprava, i kontrolira rad uprave.
Članove nadzornoga odbora bira skupština dioničara odnosno članova društva ( u slučaju d.o.o.), a članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor. Neovisnost nadzornog odbora ključni element učinkovitoga nadzora. Prema Zakonu o trgovačkim društvima, osobe koje obavljaju funkciju nadzora nazivaju se članovima nadzornoga odbora, a one koje vode poslove društva članovima njegove uprave koje se naziva direktorima. Za članove uprave ne bi se smjelo koristiti nazivom "izvršni direktori", jer ZTD (čl. 239. st. 1.) za njih izričito propisuje naziv "direktor" .

U monističkom konceptu uređenja organa društva, izvršni direktori (executive directors),i neizvršni (non-executive directors) rade zajedno u jedinstvenom upravnom odboru (board of directors), Dakle, ne postoji odvojenosti poslova managementa društva od nadzora nad njima. Unutar jedinstvenoga upravnoga odbora funkcionalno se razdvajaju članovi koji vode poslove društva (managing ili executive directors) od članova koji obavljaju nadzornu funkciju (non-executive directors) Upravnim odborom predsjeda predsjednik upravnog odbora (chairman of the board). Članove upravnoga odbora izabire glavna skupština dioničara (odnosno skupština članova društva - ukoliko se radi o d.o.o.).Upravni odbor imenuje jednoga ili više izvršnih direktora. Ako ih imenuje više, jednoga od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom (CEO - chief executive officer). Izvršnim direktorima mogu biti imenovani i članovi upravnoga odbora, ali samo tako da većina  članova upravnoga odbora budu neizvršni direktori.  

DUALISTIČKI USTROJ
Prednosti:
  • Raspodjela odgovornosti stvara pretpostavke da će se članovi nadzornoga odbora moći kvalitetno posvetiti poslu nadzora, a članovi uprave poslu upravljanja.
  • Članovi nadzornoga odbora koji su odvojeni od uprave mogu lakše sačuvati objektivnost i neovisnost u provođenju nadzora nad radom uprave.
  • Dualistički ustroj je ukorijenjen u domaćoj pravnoj i poslovnoj praksi
  • Nadzorni odbor stavlja moć managera  pod kontrolu
  • Lakoća sazivanja sastanka odbora, s obzirom da imaju manji broj članova (brže donošenje odluka)
  • Uravnoteženost  interesa  stakeholdera
Nedostaci:
  • Ostavlja više mogućnosti za neučinkovit protok informacija
  • U praksi ponekad ne postoji supstancijalna neovisnost članova nadzornog odbora, stoga se funkcija nadzora u tim slučajevima svodi na zadovoljavanje formalnosti
  • Rijetko uključivanje članova nadzornog odbora u poslovne aktivnosti društva dovodi do toga da su nedovoljno upućeni u posao koji nadziru.
  • Ovisnost nadzornog odbora o informacijama uprave
  • Nefikasnost managementa zbog potrebe da nadzorni odbor odbori određene odluke uprave
  • Sukob različitih interesnih strana unutar nadzornog odbora
  • Prekomjerna formalnost i  rigidnosti sustava
  
MONISTIČKI USTROJ
Prednosti:
  • Jedinstveni upravni odbor stvara jasnu predodžbu o upravljačkom tijelu društva svim stakeholderima.
  • Brže donošenje odluka  (ušteda vremena potrebnoga  za odobravanje odluka)
  • Neizvršni direktori imaju izravan pristup informacijama
  • Feksibilnost u organizaciji  upravnoga odbora: s obzirom da ne postoji striktno odvajanje funkcije upravljanja i nadzora, na samom je društvu da strukturom i sastavom odbora i formalnih i neformalnih pododbora organizira upravljanje onako kako tome društvu najviše odgovara, tj. kako je za društvo najučinkovitije.
  • Veća interakcija između izvršnih i neizvršnih direktora
  • Utjecaj članova upravnoga odbora na svakodnevno poslovanje društva - Neovisni neizvršni direktori pozitivno pridonose društvu ponajprije svojom stručnošću i zastupanjem interesa različitih stakeholdera.
Nedostaci:
  • Ovisnost o glavnom izvršnom direktoru  (CEO)
  • Dominacija managementa odborom
  • Upitna neovisnost nadzora
  • Nije zajamčeno predstavljanje interesa manjinskih dioničara odnosno članova
Zaključak: 
U društvima s disperziranom strukturom članstva (kolokvijalno: puno "vlasnika" društva), članovi nisu u mogućnosti odrediti ciljeve društva jer njihovi interesi u pravilu divergiraju i njihov jedini zajednički interes je ostvarivanje profita kroz dividendni prinos i povećanje tržišne vrijednosti trgovačkog društva. U tim slučajevima važnu ulogu može imati nadzorni odbor odvojen od uprave, kojeg je zadaća, osim imenovanja, nadziranje i motivacija uprave, uspostavljanje ciljeva i svrhe kompanije u korist zajedničkog interesa članova.
Monistički se sustav pokazao učinkovitijim u društvima kojima dominiraju
većinski dioničari odnosno članovi društva. U takvim je društvima spajanje upravljačke i nadzorne funkcije prednost zato što nema stvarnoga sukoba interesa među članovima i upravom, stoga management može biti puno efikasniji, što je značajno za performanse društva.

Napomena:
* Prema ZTD, ukoliko drukčije nije predviđeno statutom odnosno društevnim ugovorom,  trgovačka društva imaju dualistički ustroj; monistički ustroj potrebno je, dakle, predvidjeti statutom, odnosno društvenim ugovorom. (čl. 272.a, čl. 434, st.1)
* D.o.o. ne mora nužno imati nadzorni, odnosno upravni odbor (dovoljno je imati upravu). Čl. 434 st.2 ZTD  taksativno navodi situacije kada je nadzorni, odnosno upravni odbor u d.o.o. obligatoran.

Savjetuje: Luka Arvaj, mag.iur.

05 lipnja 2012

6. Otvoriti obrt ili d.o.o. ? - bitne razlike



Najprije da definiramo ta dva pojma. Obrt je samostalno obavljanje gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka. 
Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u kojem jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba sudjeluju sa unaprijed dogovorenim iznosima uloga u temeljnom kapitalu u svrhu postizanja dobiti.

Usporedba obrta i d.o.o.-a :


d.o.o.
(društvo s ograničenom odgovornošću)
Obrt
Temeljni kapital
20.000,00
Nema
Troškovi osnivanja
cca. 6.000,00 kn
cca. 500,00 kn
Vrijeme potrebno za otvaranje
40 dana
15 dana
Mjesto registracije
Trgovački sud
Nadležni ured državne uprave u županiji ili Gradu Zagrebu
Odgovornost
Cjelokupnom imovinom društva
Cjelokupnom imovinom obrtnika
Knjigovodstvo
Dvojno knjigovodstvo po Zakonu o računovodstvu
Jednostavno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak
Članstvo u komori
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska obrtnička komora
Djelatnosti
Sve dopuštene djelatnosti
Sve dopuštene djelatnosti
Porezne stope
20 % na dobit
progresivna 12%, 25%, 40% (ovisno o visini dohotka) na dohodak
Zaposleni
Nema ograničenja
Nema ograničenja
Plaćanje PDV-a
Izdani račun
Naplaćeni račun
Izvor:  Hrvatska obrtnička komora

OSNIVANJE:

Za osnivanje obrta potrebna je odgovarajuća stručna sprema ovisno o djelatnosti koju bi obrtnik obavljao. Naime, postoje tri vrste obrta: slobodni, vezani i povlašteni. Za otvaranje slobodnog obrta nije uvjet zanimanje, školska sprema ni iskustvo. Za otvaranje vezanog obrta važan je uvjet stručna sprema, radno iskustvo ili majstorski ispit, dok je za otvaranje povlaštenog obrta potreban određeni stupanj i vrsta stručne spreme prema odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima.
Dok osnivanje d.o.o.-a je kompliciranije i zahtjeva više dokumenata, vremena i novčanih sredstava. Prednost d.o.o.-a je ta što uvjet za osnivanje nije stručna sprema, niti bilo kakvi ispiti osposobljenosti, pa se za otvaranje često odlučuju osobe koje nemaju zadovoljavajuću stručnu spremu za otvaranje obrta.

VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA:

Trgovačka društva (d.o.o.) obvezna su voditi knjige po načelu dvojnog knjigovodstva, a to uključuje vođenje slijedećih knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomoćne knjige (analitičke evidencije). Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva (Knjiga primitaka i izdataka, evidencije o tražbinama i obvezama, knjiga izdanih i primljenih računa i popisa dugotrajne imovine), koje je mnogo jednostavnije i omogućava obrtnicima da samostalno vode knjige. Pritom se knjiženje poslovnih događaja u d.o.o.-u vrši prema načelu fakture (računa) – dakle kada je račun izdan, a u obrtima prema načelu blagajne – kada je računa naplaćen. To donosi posebnu pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke računaju samo stvarno naplaćeni računi. Međutim, nedostatak d.o.o.-a je što PDV su dužni obračunati u razdoblju izdavanja računa, iako im račun nije uplaćen. Također razlika se očituje kod priznavanja troška osobnog dohotka. Kod d.o.o.-a, kao i svih ostalih trgovačkih društava, cijela bruto plaća osnivača tj. vlasnika priznaje se kao trošak. No, kod obrtnika samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje se priznaju kao troškovi. Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, ukoliko to žele mogu postati i obveznici poreza na dobit. Dok je u sustavu poreza na dohodak, obrtnik ima mogućnost paušalnog plaćanja poreza, a kod d.o.o.-a to nije moguće. No, prijeđu li ukupan primitak od 2.000.000,00 kn tada automatski postaju obveznici poreza na dobit i vođenja dvojnog knjigovodstva. Ukoliko obrtnici imaju godišnje primitke veće od 85.000 kn ( od 01.01.2013.g. 230.000,00 kn ) zakon određuje da moraju preći u sustav PDV-a. 


NOVO: 
U Poslovnom savjetniku od 1. Lipnja, 2012. piše : „ U saborsku proceduru uskoro ide prijedlog izmjena Zakona o trgovačkim društvima koji podrazumijeva četiri glavne izmjene. Među ostalim, to je i mogućnost osnivanja tzv. jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću za 10 kn. Ostale izmjene uključuju uređeniju kaznenu odgovornost za osobe koje vode trgovačka društva, usklađivanje s europskim direktivama te zaštitu kapitala koja podrazumijeva neisplatu dividendi ako ima revalorizacijskih gubitaka. Jednostavna društva s ograničenom odgovornošću osnivala bi se, kako je najavljeno, na pojednostavljen način, pri čemu je potreban unaprijed pripremljen obrazac, registracija se obavlja elektronički, dok sud prijavu rješava u roku od jednog dana. Temeljni kapital za jednostavni d.o.o koji je tek "uvod u poduzetništvo" iznosi 10 kuna, ima jednog člana uprave i zakonski je obvezan u rezerve unijeti četvrtinu iznosa godišnje dobiti. S vremenom, kako je najavljeno, rezerve bi mogle dosegnuti 20 tisuća kuna, čime "jednostavni d.o.o." prelazi u uobičajeni. “


SRETNO !!!! što god ste odlučili :-)


Piše: Alin Božić, ovl.rač.